Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području.

Atrofija mozga može se klasificirati u dvije primarne vrste na temelju progresije i lokalizacije:

  1. Fokalna ili žarišna atrofija:

Žarišna atrofija javlja se u određenim regijama mozga. Na primjer, atrofija u hipokampusue povezana je s Alzheimerovom bolešću, utječući na pamćenje i kognitivne funkcije.

  • Generalizirana atrofija:

Odnosi se na ravnomjerno smanjenje cijelog mozga, što se može vidjeti u neurodegenerativnim bolestima ali i kao dio starenja.

Razlika između ovih tipova ključna je za razumijevanje uzroka atrofije i liječenje.

Uzroci atrofije mozga

Atrofija mozga može biti posljedica različitih čimbenika, od prirodnog starenja do bolesti.

– Starenje. Kao dio prirodnog procesa starenja, uobičajeno je blago smanjenje mozga. Međutim, prekomjerna atrofija može ukazivati ​​na neke druge poremećaje.

– Neurodegenerativne bolesti. Stanja poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i drugih bolesti mozga karakterizirana su progresivnim gubitkom neurona.

– Moždani udar i ishemija. Smanjeni dotok krvi u mozak tijekom moždanog udara može dovesti do smrti stanica i naknadne atrofije.

– Traumatska ozljeda mozga (TBI). Teške ozljede glave mogu rezultirati lokaliziranom ili generaliziranom atrofijom zbog oštećenja neurona.

– Multipla skleroza (MS). Kod MS-a, imunološki sustav napada mijelinsku ovojnicu, što dovodi do neurodegeneracije i atrofije.

– Infekcije. Kronične infekcije poput HIV-a ili sifilisa mogu uzrokovati oštećenje mozga, što dovodi do atrofije.

– Zlouporaba supstanci. Dugotrajna uporaba alkohola i droga može pridonijeti smanjenju mozga.

– Nutritivni nedostaci. Nedostaci esencijalnih nutrijenata poput vitamina B12 mogu s vremenom rezultirati atrofijom mozga.

– Genetski poremećaji. Stanja kao što su leukodistrofije i druge nasljedne bolesti mogu uzrokovati ranu atrofiju mozga.

Simptomi

Simptomi atrofije mozga ovise o zahvaćenim regijama i opsegu gubitka neurona. Uobičajeni simptomi su:

– Kognitivni pad; gubitak pamćenja, poteškoće u učenju novih informacija i oslabljena sposobnost rješavanja problema glavni su znakovi atrofije u stanjima poput Alzheimerove bolesti.

– Motorička oštećenja; atrofija u područjima kontrole motorike, kao što je mali mozak, može rezultirati gubitkom koordinacije i ravnoteže.

– Problemi s govorom; atrofija u područjima povezanim s govorom, kao što su Brocina i Wernickeova područja, može dovesti do afazije.

– Emocionalne promjene i promjene u ponašanju; promjene raspoloženja, apatija ili depresija često se vide u bolesnika s atrofijom frontalnog režnja.

– Napadaji; žarišna atrofija u određenim područjima može izazvati epilepsiju.

Dijagnostika

Dijagnostika zahtijeva kombinaciju kliničke procjene i slikovnih studija.

Neuroimaging:

Magnetska rezonana (MR) i kompjutorizirana tomografija (CT) zlatni su standardi za vizualizaciju atrofije mozga. Ove pretrage daju detaljne slike volumena i strukture mozga.

Kognitivno testiranje:

Može pomoći u procjeni opsega kognitivnog oštećenja.

Elektroencefalografija (EEG):

Može se koristiti za otkrivanje abnormalne električne aktivnosti u mozgu, osobito u slučajevima kada se javljaju epileptički napadaji.

Laboratorijske pretrage:

Testovi na nedostatak vitamina, infekcije ili autoimune markere mogu pomoći u prepoznavanju reverzibilnih uzroka atrofije.

Liječenje

Iako je atrofija mozga često nepovratna, razne strategije mogu usporiti njezino napredovanje ili utjecati na simptome.

Promjene načina života jedna je od uspješnih strategija kako usporiti napredovanje atrofije. Redovita tjelesna vježba, uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama i kognitivni trening mogu promicati zdravlje mozga. Rehabilitacijske terapije poput radne terapije, logopedske i fizioterapije ključne su u liječenju funkcionalnih oštećenja.

Prognoza

Prognoza atrofije mozga uvelike varira ovisno o uzroku i težini. Rano otkrivanje i intervencija mogu poboljšati kvalitetu života u mnogim slučajevima. Za neurodegenerativne bolesti, istraživanja koja su u tijeku imaju za cilj otkriti učinkovite tretmane za zaustavljanje gubitka neurona neuroprotektivnim lijekovima. Istražuju se i novi tretmani kao što su terapija matičnim stanicama

Atrofija mozga je složeno stanje različitih uzroka i manifestacija. Otkrivanje uzroka i učinaka atrofije ključno je za razvoj liječenja i poboljšanje ishoda za pacijente. U tijeku su brojna istraživanja na polju inovativnih terapija za rješavanje ovog značajnog medicinskog izazova. Dok trenutačne intervencije mogu ublažiti simptome i usporiti napredovanje u nekim slučajevima, lijek za mnoge temeljne uzroke atrofije mozga i dalje je nedostižan te je prevencija u vidu razvoja zdravih životnih navika od presudnog značenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Dobre bakterije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Zdravo starenje

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Mozak

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Što znači EEG nalaz s difuznim disritmičkim promjenama u mozgu?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Neurologija

Jesu li diskosteofitni kompleksi vratne kralježnice razlog za zabrinutost?

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]