Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali uzroci krvarenja mogu biti cervikalni polipi, karcinom cerviksa, variksi rodnice, upala rodnice i ruptura uterusa (puknuće mišića maternice). Pojava takvog krvarenja postavlja osnovnu sumnju na nisko nasjelu posteljicu dok se ne dokaže suprotno.
Dijagnostika
Temelj dijagnostike nasjele posteljice je ultrazvuk. Razlikujemo transabdominalni pristup, ta metoda je 96 % točna. No u određenim slučajevima kada je posteljica smještena straga u donjem uterinom segmentu, teško je transabdominalnim pristupom prikazati odnos posteljice prema unutarnjem ušću vrata maternice, što je zapravo osnova procjene. Tada je transvagnalni ultrazvučni prikaz bolja metoda procjene. Transvaginalnim ultrazvukom se točno može procijeniti dali posteljica u potpunosti prekriva unutarnje cervikalno ušće (totalna placenta praevia), dali posteljica rubom prelazi unutarnje cervikalno ušće (parcijalna placenta praevia) te rubom doseže ušće (marginalna placenta praevia) ili je samo u pitanju nisko sijelo posteljice (ne doseže rub unutarnjeg ušća).
U drugom tromjesečju trudnoće, zahvaljujući redovitim ultrazvučnim pregledima, zabilježen je povećana učestalost nasjele posteljice, nego u terminu za porođaj. Što se zapravo događa? Ta situacije se objašnjava pojavom takozvane „placentne mirgacije“. Pri pregledu objašnjavamo trudnicama da se maternica „popela“ ili „ odmakla „ od unutarnjeg ušća. Naravno da posteljica takvo što ne može sama napraviti, već je ona fiksirana za donji uterini segment (mišiće maternice) koji se izdužuju i povećavaju tijekom trudnoće, i tako posteljica prati njihov tijek. Kako se mišićne niti izdužuju i rastu tako i posteljicu (koja je prilijepljena njih) odmiču od unutarnjeg ušća maternice. Kažemo da posteljica migrira, odnosno seli do fundusa maternice. To naročito vrijedi ako je posteljica bila marginalna ili niskoga sijela.
Liječenje
Osnovna svrha terapije je što više odgoditi porođaj, u svrhu postizanja fetalne zrelosti. Imperativ te terapije je svakako, ne ugroziti život majke ili djeteta. Ako se krvarenje pojavi u terminu porođaja, ili se približilo terminu, a postignuta je zrelost fetalnih pluća, pristupa se porođaju. Zahvaljujući napredku medicine (suvremena terapija i dijagnostika), morbiditet (broj oboljelih) i mortalitet (broj umrlih) majki te perinatalni mortalitet (umiranje djeteta u trudnoći, porodu i prvih sedam dana nakon rođenja, od 22.tjedna trudnoće ili sa porođajnom masom ploda 500g.i više), značajno su reducirani.
Ukoliko se krvarenje u trudnoći javi rano, najčešće potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja, mogu se kasnije ponovio očekivati takve epizode krvarenja. Krvarenje se može javiti u različitim vremenskim intervalima i različitog intenziteta.
Što se prvo mora napraviti. To je u svakom slučaju hospitalizacija trudnice. Vrši se laboratorijska obrada i procjena gubitka krvi te stanje majke i fetusa. Potom slijedi nadoknada tekućina i eventualno po potrebi i transfuzija krvi.
Nadalje, savjetuje se mirovanje, ovisno o procjeni liječnika, ili u bolnici ili kod kuće. O čemu to ovisi? Potreban je stalan nazor stanja majke i fetusa, te da bi trudnica bila podobna za ambulantno praćenje, odnosno nadzor, mora biti hemodimamski stabilna, motivirana i poštovati preporuku mirovanja, mora imati mogućnost hitnog transporta u bolnicu i pomoć kod kuće.
Najidealnije bi bilo trajno hospitalizirati trudnicu uz kontinuirani monitoring i strogo mirovanje, uz mogućnost hitnog porođaja po potrebi. No takav pristup je vro skup jer većina trudnica nakon smirivanja početne epizode krvarenja ostaje asimptomatska do termina za porođaj. O porođaju trudnice sa nasjelom posteljicom biti će riječi u slijedećem nastavku.
30.9.2024