Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički sindrom, imaju veći rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolest. Debljina je metabolička bolest koja dovodi do stanja kronične upale u organizmu, abnormalnog odgovora hormonalnog i imunološkog sustava. Debljina je multifaktorijalno uzrokovana, te njezinom nastanku pogoduje više čimbenika: nasljedni, okolišni, socioekonomski uz usvojene loše životne navike. Može nastati zbog nekih endokrinoloških poremećaja, genetskih mutacija, ali je najčešći uzrok nesrazmjer između energetskog unosa hranom i potrošnje energije u organizmu. Ona je rizični čimbenik mnogih bolesti, te su uz debljinu često prisutni drugi komorbiditeti: dislipidemija, arterijska hipertenzija, hipertrofija lijeve srčane klijetke, intolerancija glukoze/šećerna bolest tip2, bubrežna bolest, bolest policističnih jajnika, erektilna disfunkcija, kronična bolest dišnog sustava, sindrom prestanka disanja u snu, nealkoholna bolest masne jetre, neke maligne bolesti, osteoartritis.
Većinom se debljina, odnosno preuhranjenost, procjenjuju na osnovu mjerenja indeksa tjelesne mase (ITM). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije preuhranjene osobe (osobe s većom tjelesnom masom) imaju ITM > 25 kg/m2, a osobe s debljinom imaju ITM > 30 kg/m2. Zadnjih 50 godina u svijetu raste broj pretilih osoba. 2017. godine u svijetu je bilo 2 milijarde preuhranjenih i pretilih osoba. U Hrvatskoj je oko 50% odraslih žena i 60% odraslih muškaraca s povećanom tjelesnom masom, a pretilih je oko jedna petina odraslih osoba. Tom lošem trendu doprinosi sjedalački stil života, prehrana s većim energetskim unosom, smanjena tjelesna aktivnost, ekonomske promjene u društvu.
Debljina je važan čimbenik rizika nastanka KV bolesti. Mnoge kliničke studije su pokazale da nakupljanje masti u predjelu trbuha povećava rizik koronarne bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Ovo masno tkivo koje se nakuplja u predjelu trbuha i unutarnjih organa naziva se visceralno masno tkivo i povećava kardiometabolički rizik (rizik nastanka KV bolesti, metaboličkog sindroma). U procjeni KV rizika svakog pojedinca treba mjeriti i opseg struka, a ne samo ITM. Osobe koje nakupljaju masti u predjelu trbuha (to je centralni tip debljine- opseg struka kod žena > 88cm, muškaraca > 102cm) često obolijevaju od metaboličkog sindroma, a ujedno su i pod većim rizikom razvoja KV bolesti.
Debljina uzrokuje smanjenje kvalitete života zbog više razloga: smanjena je tjelesna pokretljivost, brže se umaraju, kvaliteta sna je lošija, često se gubi samopouzdanje i mogu nastati druge psihološke promjene.
Tijekom starenja postoji sklonost povećanja tjelesne mase, smanjenja mišićne mase, povećava se količina masnog tkiva, dominantno visceralnog. Zbog ovih promjena nastaje rizik nastanka inzulinske rezistencije i šećerne bolesti, povećanja razine masnoća u krvi. Kod pretilih muškaraca dolazi do pada testosterona i zbog toga dodatnog gubitka mišićne mase uz povećanja masnog tkiva. Ukoliko se uvedu zdrave životne navike (povećana tjelesna aktivnost i zdrava prehrana), ove promjene mogu biti reverzibilne. Proporcionalno gubitku tjelesne mase raste razina testosterona kod muškaraca. Kod žena srednje životne dobi zbog hormonalnih promjena i procesa starenja razvija se sklonost dobivanja na tjelesnoj masi uz centralni tip debljine. Ona povećava rizik nastanka šećerne bolesti, arterijske hipertenzije i porasta masnoća u krvi. U menopauzi često dolazi do pojave poremećaja spavanja kod žena što može dovesti do većeg unosa hrane i porasta tjelesne mase.
Stoga je u cilju prevencije razvoja i nastanka KV bolesti važno u oba spola kontrolirati tjelesnu težinu i opseg struka. Važna je prevencija koja se može postići primjenom zdravih životnih navika. One će spriječiti nastanak debljine i pridruženih KV čimbenika rizika.
26.8.2024
