Vitamin D je esencijalan vitamin, topiv u mastima, koji tijelu pomaže u regulaciji kalcija i fosfora. Ujedno ima važnu ulogu u održavanju strukture naših kosti. U hrani i dodacima prehrani postoje različiti oblici vitamina D – D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ovo je jedini vitamin koji se može stvoriti u našoj koži pod utjecajem sunčevog zračenja (UVB zraka).
Suplementacija vitamina D se nekada uglavnom koristila u dojenčadi, radi pravilnog razvoja koštanog sustava i u starijih osoba (iznad 65 godina), kako bi se smanjio rizik od osteoporoze. Sve jači negativni utjecaj jakog sunčevog zračenja, kreme za zaštitu od sunca i boravak u zatvorenim prostorima doveo je do smanjene proizvodnje vitamina D u našoj koži.
Današnja je uloga vitamina D puno šira i postao je neizostavni dio kućne ljekarne, kako zbog poticanja imuniteta tako i zbog blagotvornog učinka na krvožilni i koštani sustav.
IZVORI VITAMINA D
Svakodnevni boravak na svježem zraku i suncu (osim u ljetnim mjesecima, kada se od sunca trebamo štititi) od pola sata i raznovrsna prehrana mogu spriječiti manjak vitamina D u organizmu. U hranu bogatu ovim vitaminom spadaju određene vrste masne ribe (pastrva, losos, tuna, skuša), riblje ulje, jetrica, žumanjak, sir. U novije vrijeme je veliki broj prehrambenih proizvoda obogaćen vitaminima i mineralima, pa tako i D vitaminom.
NEDOSTATAK VITAMINA D
Simptomi nedostatka vitamina D su rijetki i mogu uključivati slabost u mišićima ili bolove u kostima. Studije pokazuju da skoro 50% populacije u Hrvatskoj pati od manjka vitamina D u krvi, što je izraženije u zimskim mjesecima. Time su izloženiji većem riziku od razvoja krvožilnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, multiple skleroze, smanjenim kognitivnim funkcijama u odraslih.
Razlozi manje koncentracije vitamina D mogu biti način ishrane (veganska i vegetarijanska prehrana), nedovoljni boravak na otvorenome, tamna boja kože, bolesti bubrega, bolesti probavnog sustava koje uzrokuju smanjenu apsorpciju iz hrane (celijakija, Chronova bolest). Pretilost je također uzrok manjka vitamina D jer se on skladišti u masnom tkivu.
UČINCI VITAMINA D
Rijetke bolesti kao što su hipoparatireoidizam i hipofosfatemija zahtijevaju uzimanje specifičnih oblika vitamina D kako bi se održala struktura kosti i razina kalcija u organizmu. Uzimanje vitamina D ublažiti će gubitak koštane mase i kod hiperparatireoidizma.
Rahitis, danas rijedak u razvijenim zemljama, nekada je zbog loše dugotrajne ishrane i niskog unosa vitamina D bio glavni uzročnik suplementacije vitamina D u dječjoj dobi.
Gubitak koštanog tkiva zbog dugotrajne uporabe kortikosteroida može se umanjiti upravo uzimanjem vitamina D. Sukladno tome, uzimanje vitamina D važno je i zbog prevencije osteoporoze. U ovim se slučajevima preporučuje uzimanje kalcija uz vitamin D.
Karijesi i problemi sa zubnom caklinom još su jedan razlog za uzimanje preparata s vitaminom D jer se može smanjiti rizik od karijesa za skoro 50% u dječjoj i adolescentskoj dobi. Ako se u starijoj dobi uzima vitamin D s kalcijem, neće dolaziti do ispadanja zuba.
Kod psorijaze se uz lokalno mazanje pripravaka s kortikosteroidima mogu koristiti i pripravci koji sadrže vitamin D i zajedno bolje ublažavaju stvaranje plakova.
Simptomi peludne groznice mogu se ublažiti suplementacijom vitamina D u svim dobnim skupinama.
Vitamin D ima preventivnu ulogu i u bolestima krvožilnog sustava, kao što su hipertenzija i zatajenje srca jer može regulirati vrijednosti krvnog tlaka i smanjiti rizik od razvoja srčanog zatajenja. Također regulira metabolizam inzulina i tako utječe na prevenciju šećerne bolesti, pogotovo kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom.
Upala dišnih puteva, pogotovo u male djece može se spriječiti ali i ublažiti svakodnevnim uzimanjem vitamina D. U našem tijelu on pojačava stvaranje obrambenih stanica imunološkog sustava (citokina) i štiti od stranih patogena (bakterija, virusa). U tom se slučaju preporučuje uzimanje viših doza vitamina D, od 800 do 4.000 IJ (internacionalnih jedinica) dnevno.
Uobičajena doza u dodacima prehrani do prije par godina iznosila je 5-10 mcg (200 do 400 IJ). U zadnje se vrijeme na tržištu mogu pronaći i preparati koji sadrže do 100 mcg (4.000 IJ) vitamina D. Preporučena dnevna doza je 5 mcg (200 IU).
NEŽELJENI UČINCI VITAMINA D
U preporučenim dozama, vitamin D nema štetnih učinaka. Pošto je topiv u mastima, iskoristivost u tijelu će mu biti bolja ako se uzme nakon obroka koji sadrži masti. Ako se uzimaju visoke doze kroz dulje vrijeme, mogu se javiti slabost, suha usta, mučnina i povraćanje te visoka razina kalcija u krvi.
Kod uzimanja lijekova preporučuje se razmak od 2 sata prije uzimanja vitamina D.
Aluminijeve i magnezijeve soli koje se nalaze u antacidima (lijekovi za neutralizaciju viška kiseline u želucu) imaju jače djelovanje i više se apsorbiraju ako se uzimaju uz vitamin D.
Lijekovi za sniženje krvnog tlaka iz skupine beta blokatora pak imaju slabiji učinak uz istovremeno uzimanje vitamina D. Jednako je i s lijekom za snižavanje razine kolesterola, atorvastatinom.
Postoje i lijekovi koji smanjuju apsorpciju i djelovanje vitamina D, kao što su tiazidni diuretici ili antikoagulansi.
25.10.2023