Smjernice za prehranu kod PCOS
Pozdrav.
Dijagnoza: pcos.
Molim pomoć oko prehrane.
22.5.2024
Odgovara
prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnicaSindrom policističnih jajnika (PCOS) najčešći je poremećaj endokrinog sustava kod žena u reproduktivnoj dobi. Procjenjuje se kako ovaj poremećaj pogađa 10 do 16% žena, a karakterizira ga hiperandrogenizam odnosno povećano stvaranje muških spolnih hormona, poremećaj ovulacije i policistični jajnici. Dodatno, kod gotovo polovine žena uz PCOS dolazi i do razvoja metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije, a oboljele ujedno imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.
Sindrom policističnih jajnika hormonski je poremećaj u kojem dolazi do pojačane aktivnosti luteinizirajućeg hormona (LH) koji potiče jajnike na proizvodnju muških spolnih hormona što dovodi do simptoma poput pojačane dlakavosti i akni. Dodatno, proizvodnja folikulostimulirajućeg hormona (FSH) je snižena, a njegova je uloga poticati razvoj folikula. Svaki mjesec iz jednog folikula zrela jajna stanica izbacuje se u jajovod ovulacijom. No, kod žena sa sindromom policističnih jajnika, nedovoljno stimulirani folikuli ne dostignu potrebnu veličinu i do ovulacije često ne dolazi. Ultrazvučni pregled otkriva brojne folikule smještene na jajnicima koji nalikuju cistama na temelju čega je ovaj sindrom dobio naziv. Osim neravnoteže spolnih hormona, kod sindroma policističnih jajnika javlja se i poremećaj u radu hormona inzulina odnosno razvija se inzulinska rezistencija. Zbog neosjetljivosti stanica na inzulin njegova razina u krvi povišena je, a hiperinzulinemija dodatno potiče lučenje muških spolnih hormona i narušava funkciju jajnika, a posljedično i plodnost.
Postoje naznake kako prehrana s nižim udjelom ugljikohidrata i ona koja se bazira na unosu namirnica niskog glikemijskog indeksa može biti od pomoći. Stoga preporučujem da iz prehrane izbacite namirnice koje Vam stvaraju smetnje i koje ste naveli u pitanju. Konzumirajte obilje voća i povrća, neka Vam izvor proteina bude nemasno bijelo meso i riba, a izvor ugljikohidrata cjelovite žitarice. Zdrave masti porijeklom iz orašastih plodova, hladno prešanih ulja, masne ribe i avokada također su povoljne u prehrani. Stoga za međuobroke konzumirajte orašaste plodove koji sadrže blagotvorne masne kiseline. Da tjelovježba pomaže u začeću pokazalo je nekoliko studija, pa savjetujem da se svakodnevno pola sata bavite nekim oblikom umjerene tjelesne aktivnosti.
Kao dodaci prehrani preporučuju se cink, selen, bakar, mio-inozitol i vitamin D, a preporučuje se i praćenje nutricionista.
Srdačan pozdrav!
Vaše pitanje je odgovoreno.