Vulvarna intraepitelna neoplazija (VIN)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Definicija i uspredba stare i nove nomenklatre

Za razliku od cervikalnih intraepitelnih lezija gdje razlikujemo CIN1, CIN2 i CIN3 ovisno je li promjena zahvatila jednu trećinu, dvije trećine ili tri trećine epitela, kod vulvarnih intraepitelnih neoplazija odgovara pojmovima VIN1, VIN2, VIN3.

Dakle, to je podjela po debljini zahvaćenosti epitela. To je stara nomenklatura koja je napuštena i više se ne upotrebljava. Sada se upotrebljava nova nomenklatura gdje razlikujemo SIL niskog stupnja (LSIL) i SIL visokog stupnja (HSIL).

SIL niskog stupnja (LSIL) – tu pripadaju ranije naznačeni pojmovi VIN1, a to su promjene epitela vulve izazvane infekcijom Humanog Papiloma Virusa (HPV) – kondilomi (virusne bradavice ili genitalne bradavice). To su promjene izazvane tipovima HPV-a 6 i 11. Kondilomi se pojavljuju kao šiljasti kondilomi (condylomata acuminata) i ravni kondilomi (condylomata plana). Mogu se javljati u obliku gigantskih kondiloma (Buschke-Loweinstein), pauloze Bowenoides i Mb.Bowen osobito kod imunokompromitiranih i transplantiranih osoba.

SIL visokog stupnja (HSIL) – tu pripadaju prije spomenute lezije VIN2 i VIN3, to je takozvani pravi VIN. Tako da među VIN lezijama razlikujemo dva oblika:

– uobičajeni tip (usual type) ili uVIN koji je povezan s humanim papiloma virusom (HPV)

– diferencirani tip ili dVIN koji nije povezan s HPV infekcijom te je u korelaciji s kroničnom upalom. Kod tog tipa pokazuje se veći potencijal za progresiju u invazivni karcinom.

Uobičajeni tip/uVIN

HPV je DNK virus koji se razmnožava onda kada naše tijelo ne uspije proizvesti učinkoviti imunološki odgovor. Virusna DNK integrira se u stanice domaćina i dolazi do proizvodnje onkoproteina E6 i E7 koji ometaju normalnu funkciju stanice. Najčešći tipovi HPV-a su 16, 52, 59, 6 i 31, oni izazivaju uVIN. Tek 16% takvih infekcija iz uVIN progresira u karcinom, a ostatak promjena se spontano povlači. Tako da je HPV infekcija prekursor pločastog karcinoma vulve koji čini oko 40% svih karcinoma vulve.

Diferencirani tip/dVIN

Diferencirani tip nije povezan s HPV infekcijom i nastaje na temelju dermatoza vulve kao što su lichen sklerous i lichen planus, oni su primjeri kroničnih upalnih promjena na normalnom epitelu. Tako da dVIN spada u prekanceroze. Diferencirani VIN je prekursor vulvarnog skvamoznog karcinoma, a on čini 75% svih skvamoznih karcinoma vulve.

Učestalost vulvarne intraepitelne neoplazije veća je u žena bijele rase, s najvišom prijavljenom incidencijom tijekom četvrtog desetljeća. Uobičajeni tip je češći u mlađoj dobi, dok se diferencirani tip češće javlja kod starijih žena. Ostali čimbenici rizika za VIN uključuju višestruke spolne partnere, pušenje cigareta i stanja oslabljenog imuniteta kao što su ona koja se nalaze u pacijenata s HIV infekcijom, autoimune bolesti i transplantacije organa.

Liječenje

Idealno liječenje vulvarne intraepitelne neoplazije uključuje potpuno uništenje lezije, poboljšanje simptoma i očuvanje funkcije vulve. Mogućnosti liječenja uključuju medicinsko, kirurško, ekspektativno ili preventivno liječenje.

uVIN

Operacija hladnim nožem i postupak elektrokirurške ekscizije s petljom (LEEP) tretmani su izbora uVIN-a. Preporuke su za periferni rub od 5 mm i duboki rub od 4 mm. Alternativni tretman je CO2 laserska ablacija, ali vaporizacija bolesnog tkiva onemogućuje patološki uzorak. Prednost laserske ablacije je očuvanje normalne anatomije s manje ožiljaka po cijenu povećanog rizika od recidiva.

dVIN

Diferencirana intraepitelna neoplazija vulve povezana je sa sklerozom lihena i invazivnom bolešću, kao što je karcinom skvamoznih stanica vulve. Stope recidiva za dVIN pumo su veće od uVIN-a. Liječenje ovih lezija treba uključivati ​​kiruršku eksciziju skalpelom, LEEP ili laserom. Široka lokalna ekscizija je poželjna kao početni tretman.

Spontana regresija zabilježena je u uVIN-u, ali na nju nepovoljno utječe sve veća dob bolesnika, klinička slika s kroničnom imunosupresijom i multifokalnom bolešću te dulje trajanje lezije. Potreban je pomni nadzor ovih pacijenata čak i nakon što dođe do spontane regresije. Žene mlađe od 35 godina imaju veću stopu regresije. Zabilježeno je da trudnoća povećava i spontane regresije kao i progresiju premalignih lezija vulve.

Cijepljenje protiv HPV-a smanjilo je učestalost intraepitelne neoplazije vulve u mladih žena. Međutim, cijepljenje protiv HPV-a osmišljeno je kao profilaktička mjera, a ne kao liječenje potvrđenih lezija.

Najteža komplikacija neliječene intraepitelne neoplazije vulve je progresija u invazivni karcinom. Maligna bolest vulve zahtijeva složeniju radikalnu resekciju koja je obično povezana s perioperativnim morbiditetom poput boli, infekcije ili dehiscencije rane, kao i promijenjenim izgledom. Komplikacije kirurške resekcije ovise o mjestu, distribuciji i veličini lezija koje se mogu liječiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kondilomi

Peniskopija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Peniskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja nam može pomoći pri otkrivanju asimptomatskih lezija penisa nastalih infekcijom HPV-om. Vrijeme od kontakta s virusom do pojave prvih kliničkih promjena je od 3 tjedna do osam mjeseci. Smatra se da većina infekcija HPV-om spontano nestane za 5-6 godina. Infekcija HPV-om može biti klinički vidljiva, ali može biti i takve prirode da […]

PAPA-test

Imam li HPV?

Vulva

Biopsija vulve

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vulvoskopijom možemo točno lokalizirati leziju. Po izgledu lezije ne možemo postaviti točnu dijagnozu, odnosno ne možemo predvidjeti histološku prirodu lezije. Većina lezija nema uvijek karakterističan izgled, stoga za točnu dijagnozu potrebna je biopsija. Biopsija je obavezna kod: 1. brzorastućih lezija 2. ulceracija 3. područja krvarenja 4. svakog sumnjivog područja bilo koje boje. Velike lezije i multicentrične lezije […]

Papa test

Vulvoskopija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vanjski ženski spolni organi nazivaju se jednim imenom stidnica – vulva, te sadrže: Stidni brežuljak – izbočena naslaga masnog tkiva ispod kože, a iznad simfize Velike stidne usne – obuhvaćaju stidni procjep i prekrivaju male stidne usne. Radi se o dva kožna nabora. Jasno pigmentirana koža prekrivena je s dlakama koje se nastavljaju na mons […]

Biopsija

HPV – molim Vaše savjete

HPV

Abnormalne stanice – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Skvamozna intraepitelna lezija (SIL) Sredinom 20. stoljeća zamijećene su epitelne (površinske stanice) promjene na vratu maternice koje izgledaju kao invazivni karcinom, ali su ograničene samo na epitel i ne probijaju bazalnu membranu. Na osnovu tog zapažanja postavljen je koncept preinvazivne bolesti vrata maternice. Kasnije studije su pokazale ako se takve promijene ne liječe, doista se […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]