Depresija i stres

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Smatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima.

Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo istraživanja pokazuju kako djeca koja su odrastala u lošim uvjetima ili disfunkcionalnim obiteljima imaju veći rizik za razvoj depresije u odrasloj dobi, i to ne samo kod onih koji su imali genetsku predispoziciju. Uloga stresa i njegove posljedice na psihološko i tjelesno zdravlje predstavljaju jedan od najvećih izazova 21. stoljeća.

Naš odgovor na stres određen je nizom različitih čimbenika kao što su naše crte ličnosti, strategije nošenja sa stresom, naša genetska podloga, specifičnosti hormonalnog sustava, ali isto tako naši životni uvjeti, biološka dob, socioekonomski uvjeti, uvjeti u kojima smo odrastali (ruralna ili urbana okolina).

Stres može utjecati i na naš fizički izgled mobilizacijom masnog tkiva jer kronični stres dovodi do povećanja abdominalnog masnog tkiva. Navedeno je često pridruženo kod depresivnog poremećaja.

Psihološki stresori su vrlo snažni okidači našeg fiziološkog odgovora na stres. Zajednička neurološka disregulacija otežava prepoznavanje depresije. Utjecaj stresa i negenetskih čimbenika u interakciji s genima povećava vulnerabilnost na depresivni poremećaj.

Kroničan stres narušava i imuni odgovor našeg organizma djelujući na upalni odgovor zbog čega je depresija često povezana s različitim tjelesnim simptomima. Također, to je i razlog zbog čega nije uvijek jednostavno prepoznati depresiju. Mnoge osobe nisu naviknute prepoznati ili govoriti o psihičkim smetnjama, kao niti o vlastitim emocijama, neki se toga srame što je razlog zbog čega teže možemo dobiti potpuni uvid u pravo stanje određene osobe, a dijagnosticiranje same depresije može potrajati.

Možemo zaključiti kako je uloga stresa iznimno važna za sve aspekte našeg zdravlja i funkcioniranja, posebno kada se radi o kroničnom stresu koji iscrpljuje naše tjelesne i mentalne kapacitete, dovodeći do značajnih oštećenja u svim područjima, uz niz komplikacija koji mogu dovesti do tjelesnih i psihičkih poremećaja i bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2754349413

Socijalna anksioznost i socijalna funkcionalnost kod mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Mogu li promijeniti psihijatra ako se ne slažem s propisanom terapijom i njezinim dugotrajnim provođenjem?

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]