Depresija i stres

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Smatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima.

Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo istraživanja pokazuju kako djeca koja su odrastala u lošim uvjetima ili disfunkcionalnim obiteljima imaju veći rizik za razvoj depresije u odrasloj dobi, i to ne samo kod onih koji su imali genetsku predispoziciju. Uloga stresa i njegove posljedice na psihološko i tjelesno zdravlje predstavljaju jedan od najvećih izazova 21. stoljeća.

Naš odgovor na stres određen je nizom različitih čimbenika kao što su naše crte ličnosti, strategije nošenja sa stresom, naša genetska podloga, specifičnosti hormonalnog sustava, ali isto tako naši životni uvjeti, biološka dob, socioekonomski uvjeti, uvjeti u kojima smo odrastali (ruralna ili urbana okolina).

Stres može utjecati i na naš fizički izgled mobilizacijom masnog tkiva jer kronični stres dovodi do povećanja abdominalnog masnog tkiva. Navedeno je često pridruženo kod depresivnog poremećaja.

Psihološki stresori su vrlo snažni okidači našeg fiziološkog odgovora na stres. Zajednička neurološka disregulacija otežava prepoznavanje depresije. Utjecaj stresa i negenetskih čimbenika u interakciji s genima povećava vulnerabilnost na depresivni poremećaj.

Kroničan stres narušava i imuni odgovor našeg organizma djelujući na upalni odgovor zbog čega je depresija često povezana s različitim tjelesnim simptomima. Također, to je i razlog zbog čega nije uvijek jednostavno prepoznati depresiju. Mnoge osobe nisu naviknute prepoznati ili govoriti o psihičkim smetnjama, kao niti o vlastitim emocijama, neki se toga srame što je razlog zbog čega teže možemo dobiti potpuni uvid u pravo stanje određene osobe, a dijagnosticiranje same depresije može potrajati.

Možemo zaključiti kako je uloga stresa iznimno važna za sve aspekte našeg zdravlja i funkcioniranja, posebno kada se radi o kroničnom stresu koji iscrpljuje naše tjelesne i mentalne kapacitete, dovodeći do značajnih oštećenja u svim područjima, uz niz komplikacija koji mogu dovesti do tjelesnih i psihičkih poremećaja i bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Srce

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]