Kako alkohol djeluje na mozak?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Alkohol je opće prihvaćen u  svijetu kao  dio društvenog života i  različitih ceremonijalnih aktivnosti. Niske do umjerene doze alkohola mogu potaknuti socijalizaciju  smanjujući tjeskobu  i uzrokujući dezinhibiciju u društvenim ponašanjima. Unatoč navedenom alkohol je jedan od  najčešćih uzroka oštećenja mozga. Problemi uzrokovani zlouporabom alkohola zajedno se nazivaju oštećenje mozga povezano s alkoholom („alcohol related brain impairment“ – ARBI). Osobe s ovakvim oštećenjima najčešće imaju  problema s pamćenjem, razmišljanjem i fizičkom koordinacijom.

Oštećenja živčanog sustava  uzrokovane alkoholom obuhvaćaju široki spektar stanja uzrokovanih akutnim i kroničnim unosom alkohola. Učinci alkohola mogu biti izravni, jer je alkohol toksičan, ili mogu biti neizravni, oštećenjem ostalih organa u tijelu (npr. jetre) što posljedično  oštećuje živčane stanice u mozgu. Osim što ima direktni i indirektni učinak na mozak alkohol unesen u prekomjernim količinama  ometa pravilnu apsorpciju, probavu i iskoristivost nutrijenata. Kao posljedica dugogodišnje konzumacije alkohola razvija se deficit nutrijenata, posebice proteina i nekih vitamina, što će, ako se ne provodi odgovarajuća nutritivna terapija, s vremenom doprinijeti razvoju ozbiljnih oštećenja.  I akutno uzimanja alkohola ima učinke na središnji živčani sustav. Konzumacija alkohola ostvaruje depresivne učinke na mozak ometajuće normalnu funkciju mozga. Kratkoročni simptomi koji se javljaju nakon konzumacije alkohola su  poteškoće pri hodanju, zamagljen vid, usporeno vrijeme reakcije i oštećeno pamćenje. Obilno  povremeno opijanje  može dovesti do trajnog oštećenja mozga i živčanog sustava.

Brojne studije su pokazale strukturalne promjene na mozgu u alkoholičara u vidu razvoja atrofije i smanjene prokrvljenosti čeonog  režnja, čije su funkcije planiranje, izvršavanje i socijalno prihvatljivo ponašanje. Ove promjene obično su povezano  s težim oblikom alkoholizma. Pojedini dijelovi mozga izuzetno su osjetljivi na alkohol poput malog mozga. Oštećenje malog mozga alkoholom obično počinje nakon 10 godina trošenja alkohola i može se na magnetnoj rezonanci uočiti kao atrofija. Oštećenje mozga povezano s alkoholom vjerojatnije je da će se pojaviti ako osoba redovito pije puno alkohola tijekom mnogo godina. Opadanje sposobnosti razmišljanja je postupno i ovisi o tome koliko se alkohola konzumira i koliko dugo. Također je moguće razviti smetnje u kratkom vremenskom razdoblju, ako je pijenje dovoljno pretjerano. To je poznato kao ‘opijanje’ ili ‘teško epizodično opijanje’ i predstavlja kratkoročni, visokorizični način pijenja alkohola. Muškarci i žene koji konzumiraju više od četiri standardna pića u jednoj prilici izlažu  se  opasnosti. Miješanje alkohola i drugih droga – bilo ilegalnih droga ili nekih lijekova na recept – može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Žene češće razvijaju alkoholne komplikacije  i to već pri 40 % manjoj konzumaciji alkohola u usporedbi s  muškarcima.

Utjecaj alkohola na mozak ovisi o sljedećim čimbenicima:

-količini popijenog alkohola

-učestalosti pijenja

-godine u kojima osoba počinje piti

-koliko osoba dugo pije

– spol

-genetski čimbenici

-prehrana

-druge popratne bolesti

Koje neurološke komplikacije se mogu javiti

Alkohol ima učinke i na centralni (mozak i kralježnička moždina) i na periferni živčani sustav (živci u ostalim dijelovima tijela). Simptomi mogu uključivati lošu koordinaciju, slabost, epileptičke napade, gubitak pamćenja i osjetne deficite. Alkohol može značajno sniziti tjelesnu temperaturu i poremetiti normalni uzorak spavanja jer povećava REM fazu tijekom faze sanjanja. Alkohol ima učinak i na koordinaciju mišića, uzrokujući teturanje, jer je toksičan za mali mozak koji je odgovoran za održavanje ravnoteže. Dodatno, kronična uporaba alkohola može uzrokovati širok spektar abnormalnog mentalnog funkcioniranja. Obično osobe imaju poteškoće s održavanje pozornosti, teškoće u apstraktnom razmišljanju i rješavanju problema, otežano je učenje novih informacija, smanjena vizuospacijalna orijentacija, i često te osobe zahtijevaju više vremena za integraciju vidnih informacija. Ostali povezani problemi uključuju deficijenciju različitih vitamina, posebno tiamina (vitamina B1).

Koja oštećenja izaziva alkohol

Alkohol  je povezan s promjenama kognitivnih funkcijama (sposobnosti pamćenja i razmišljanja), poteškoćama s ravnotežom i koordinacijom te nizom medicinskih i neuroloških poremećaja. Neki poremećaji povezani s alkoholom uključuju:

Cerebelarna atrofija – mali mozak je dio mozga odgovoran za koordinaciju mišića. Oštećenje rezultira poteškoćama s ravnotežom i hodanjem, što se naziva “ataksija”. Javlja se nakon nekoliko godina alkoholizma i obično se razvija postupno. To je najčešća neurološka komplikacija u alkoholičara. Epidemiološki podatci nejasni su. Blaži znakovi oštećenja malog mozga  mogu se pronaći u otprilike trećine alkoholičara. Ta bolest zahvaća češće muškarce nego žene i najčešće se javlja u petom desetljeću života. Nije jasno zašto nastaje ali smatra se da može biti posljedica izravnog toksičnog učinka alkohola. Prestanak konzumacije alkohola i ordiniranje ostalih B vitamina preporučljivo je u svih bolesnika. Ako se prestane trošiti alkohol progresija se zaustavlja, i u nekim slučajevima dolazi do značajnog poboljšanja.

Disfunkcija frontalnog režnja – prednji režnjevi mozga uključeni su u apstraktno razmišljanje, planiranje, rješavanje problema i emocije. Oštećenje rezultira kognitivnim (misaonim) poteškoćama.

Hepatična encefalopatija – mnogi ljudi s bolešću jetre uzrokovane alkoholom razviju određene psihijatrijske simptome, kao što su promjene raspoloženja, zbunjenost i halucinacije.

Wernickeova encefalopatija – ovo je poremećaj uzrokovan teškim nedostatkom vitamina B1. Neki od simptoma uključuju ataksiju, zbunjenost i probleme s vidom.

Korsakoffov amnezijski sindrom – to uključuje gubitak kratkoročnog pamćenja, nemogućnost stjecanja novih informacija i ‘konfabulacije’ (osoba popunjava praznine u sjećanju izmišljotinama za koje vjeruje da su istinite).

Periferna neuropatija – javljaju se bolovi i neugodne senzacije u ekstremitetima.

Liječenje ovisi o osobi i vrsti zadobivenog oštećenja mozga. Dobra prehrana je zaista važna. Ponekad se prepisuju vitamini (osobito tiamin) kako bi smanjili rizik od daljnjih ozljeda mozga.

Alkohol ima toksični učinak na središnji živčani sustav i može uzrokovati značajno oštećenje mozga. Oštećenje mozga  je vjerojatnije kod ljudi koji piju puno tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ali pretjerano povremeno opijanje također može biti razlog. Simptomi ovise o tome koji je dio mozga oštećen, a mogu uključivati probleme s pamćenjem, sposobnostima razmišljanja i tjelesnom koordinacijom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Mozak

Na što ukazuje moj EEG nalaz?

Neurodegenerativne bolesti Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Gazirana pića

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Valerijana

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Mozak

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]