Sposobnost prepoznavanja, izražavanja i modulacije vlastitih osjećaja također se smatra važnom komponentom mentalnog zdravlja jer predstavlja mogućnost prilagodbe na stres, a kada je narušen predstavlja rizični čimbenik za razvoj mentalnih i tjelesnih poremećaja. Empatija (sposobnost osobe da iskusi i razumije što drugi osjećaju) je važno sredstvo u učinkovitom načinu komunikacije i interakcije, kao i mogućnosti predviđanja akcija, namjera i osjećaja drugih osoba. Nerazvijena empatija predstavlja rizični čimbenik za nasilno ponašanje koje je karakteristika disocijalnog poremećaja ličnosti i može značajno narušiti socijalne odnose na svim razinama.
Prilagodljivost se odnosi na sposobnost mijenjanja vlastitog ponašanja ili ideja sukladno nekim nepredviđenim događajima ili novim činjenicama. Loša prilagodljivost može dovesti do izraženog osjećaja subjektivne patnje za osobu koja proživljava iznenadne ili važne životne promjene, a predstavlja važan dio nekolicine psihijatrijskih poremećaja, kao što su npr. opsesivna ličnost ili sumanuti poremećaj.
Temeljna sposobnost funkcioniranja u socijalnim ulogama i sudjelovanja u značajnim socijalnih interakcijama navodi se u definiciji i obuhvaća važan segment mentalnog zdravlja tako što pridonosi otpornosti na patnju i stres. No, istraživanja su također pokazala koliko je uvijek nužna analiza čimbenika koji narušavaju sudjelovanje u socijalnim interakcijama i potiču socijalnu izolaciju, kako bi se izbjeglo izjednačavanje i miješanje posljedica stigmatizacije, diskriminacije i manjka izbora s vlastitom lošom sposobnosti za sudjelovanjem u životu zajednice.
Naš um i tijelo su povezani, prožimaju se s našim intelektom i okolinom. Narušavanje ovih interakcija mogu dovesti do razvoja psihotičnih poremećaja, poremećaja prehrane, samoozljeđivanja, tjelesnih dizmorfičnih poremećaja ili lošeg tjelesnog zdravlja.
Nove definicije teže nadići perspektivu koja se temelji na idealnim mjerilima, hedonističkim ili eudaimonističkim teorijskim tradicijama, u prilog pristupu koji najviše moguće odražava složenost ljudskog životnog iskustva, koje ponekad uključuje sreću, a ponekad tugu, očaj, ustrašenost, gnušanje, zadovoljstvo, a ponekad izazov ili nezadovoljstvo. Definicija uključuje opciju univerzalnih vrijednosti ljudskog društva. Naravno, upravo ovaj segment može biti kontroverzan vezano uz prihvaćene opće vrijednosti koje nisu vezane uz kulturološke pojmove već zajedničke vrijednosti poput uvažavanja i brige za sebe i druge, prepoznavanje povezanosti među ljudima, poštivanje okoline, uvažavanje vlastite i tuđe slobode. Sve navedeno uključuje važnost izgrađivanja osobnog identiteta.
31.5.2022
