Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju.

  1. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I ARTERIJE SUBKLAVIJE

U asimptomatskoj ili simptomatskoj stenozi karotidne arterije preporučuje se dugotrajna pojedinačna antitrombocitna terapija acetilsalicilnom kiselinom ili klopidogrelom.

 U ranoj fazi liječenja cerebrovaskularnog inzulta ili tranzitornog ishemijskog poremećaja može se preporučiti dvojna antitrombocitna terapija (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel ili tikagrelor).

Nakon implantacije stenta preporučujem se dvojna antitrombocitna terapija (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel).

U asimptomatskoj stenozi karotidne arterije visokorizičnih bolesnika s komorbiditetima ili nakon postupka revaskularizacije preporučuje se dugotrajno uzimanje acetilsalicilne kiseline i niskih doza rivaroksabana (oralni antikoagulantni lijek) uz predhodnu procijenu rizika krvarenja.

U slučaju stenoze vertebralne arterije ili arterije subklavije preporučuje se antitrombocitna terapija zbog većeg kardiovaskularnog rizika u tih bolesnika.

  • ANTITROMBOCITNA TERAPIJA U BOLESTIMA AORTE

U slučajevima teških ili složenih plakova na stijenkama aorte primjenjuje se dugotrajna antitrombocitna terapija.

Nakon tromboembolijskog incidenta s posljedičnim cerebrovaskularnim inzultom ili tranzitornog ishemijskog poremećaja zbog složenog aortnog plaka treba uzimati antitrombocitnu terapiju, a u nekim slučajevima se preporučuje i dvojna.

U cilju smanjenja ukupnog kardiovaskularnog rizika bolesnika s aneurizmom grudne ili trbušne aorte primjenjuje se antitrombocitna terapija. U slučajevima intraluminalnog tromba ili okluzivne aneurizme treba uvesti antikoagulantnu terapiju.

Nakon akutnog aortnog sindroma ovisno o bolesti primjenjuje se antitrombocitna ili antikoagulantna terapija (npr. ovisno o prisutnoj fibrilaciji atrija, mehaničkoj valvuli…).

Ovisno o procijenjenom riziku nakon torakalne endovaskularne aortne reparacije (TEVAR) primjenjuje se dugotrajna antitrombocitna terapija (acetilsalicilna kiselina).

  • ANTITROMBOCITNA TERAPIJA U BOLESTIMA ARTERIJA DONJIH UDOVA

U slučajevima asimptomatske bolesti arterija donjih udova bez pridružene druge aterosklerotske bolesti treba individualno procijeniti kardiovaskularni rizik, rizik krvarenja i korist uvođenja acetilsalicilne kiseline, ali u slučajevima prisutne još neke aterosklerotske bolesti (npr. koronarna bolest) može se uz acetilsalicilnu kiselinu preporučiti oralni antikoagulans (rivaroksaban) ukoliko je rizik krvarenja mali. Antitrombocitna terapija je temeljna terapija simptomatske bolesti arterija donjih udova. Ukoliko je predviđen endovaskularni zahvat na arterijama  umjesto acetilsalicilne kiseline se uvodi klopidogrel, a nakon infrainguinalne implantacije stenta najmanje mjesec dana bolesnici uzimaju uz dvojnu antiagregacijsku terapiju (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel). Bolesnici koji su podvrgnuti revaskularizaciji, a imaju nizak rizik krvarenja uz acetilsalicilnu kiselinu uzimaju i male doze rivaroksabana.

  • ANTITROMBOCITNA TERAPIJA U BOLESTIMA BUBREŽNIH I MEZENTERIJALNIH ARTERIJA

Svim bolesnicima sa stenozom bubrežne ili mezenterijalne arterije uvodi se antitrombocitna terapija acetilsalicilnom kiselinom. Ukoliko se podvrgnu implantaciji stenta minimalno mjesec dana uzimaju dvojnu antitrombocitnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aorta

Je li normalno da već mjesec dana osjećam pulsiranje u trbuhu koje se javlja samo u mirovanju i otežava mi san?

Kontrola arterijske hipertenzije

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Turnerov sindrom

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Suženje aorte

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNajčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Aorta

Treba li učiniti dodatne pretrage zbog kalcifikacija stijenke abdominalne aorte pronađenih na RTG snimci?

Stenoza

Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li ubrzani puls i plitko negativan T val na EKG-u razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]