Amiloidoza srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Amiloidoza je bolest patološkog nakupljanja bjelančevina amiloida u izvanstaničnom prostoru. Amiloid se nakuplja u različitim tkivima i organima. Razlikuje se nekoliko vrsta amiloidoze:

  1. SISTEMSKA : primarna, sekundarna (u sklopu zaraznih, upalnih ili zloćudnih bolesti), obiteljska
  2. LOKALIZIRANA (na primjer kod dijabetičara tip 2 može biti zahvaćena gušterača)
  3. MJEŠOVIT oblik (na primjer kod bolesnika na kroničnoj dijalizi)

Amiloidoza srca ili amloidna kardiomiopatija uzrokovana je nakupljanjem amiloida u intersticiju srca. U srcu se nakupljaju dvije vrste amiloida: laki lanci imunoglobulina (u primarnoj amiloidozi) i transtiretin (u obiteljskoj amiloidozi). Primarna amiloidoza je monklonska bolest plazma stanica u kojoj se većinom laki lanci imunoglobulina talože u srcu, koži, živčanom sustavu, probavnom traktu, bubrezima, jetri, slezeni, krvnim žilama. Čimbenici rizika za nastanak amiloidoze su starija životna dob, muški spol, crna rasa. U obiteljskoj amiloidozi nakuplja se u glavnom transtiretin koji se stvara u jetri. Nađeno je 80 mutacija gena za transtiretin, a nasljeđuje se autosomno dominantno.

Nakupljanje amiloida u srcu uzrokuje kardiomegaliju i disfunkciju miokarda, a zahvaćen biva i provodni sustav srca. Posljedično nastaje zatajenje srca što se najčešće manifestira simptomima i znakovima popuštanja desne srčane klijetke: oticanje nogu, povećanje jetre, nakupljanje tekućine u srčanoj šupljini, zaduha. Zahvaćanjem provodnog sustava srca nastaju različiti oblici srčanih aritmija i srčanih blokova koji uzrokuju smetnje svijesti, pa i gubitak svijesti.

Nakupljanje amiloida u drugim organima uzrokuje različite simptome povezane s difunkcijom zahvaćenog organa, odnosno organskog sustava. Stoga su simptomi u tom slučaju raznoliki: periferna neuropatija, gastrointestinalni poremećaji, hipotireoza, periorbitalna purpura, stenoza spinalnog kanala lumbalne kralježnice, spontana ruptura tetive bicepsa, sindrom karpalnog kanala, disfunkcija bubrega, jetre…

Amiloidoza srca je rijetka bolest i obično se dijagnosticira kod već uznapredovale bolesti i razvijenih simptoma. Dijagnoza se postavlja sljedećim postupcima:

  • klinički pregled i uzimanje anamnestičkih podataka
  • elektrokardiogram (niska voltaža, poremećaji srčanog ritma i provođenja impulsa)
  • ultrazvuk srca (otkriva niz abnormalnosti: hipertrofija lijeve klijetka s ili bez hipertrofije slobodnog zida desne klijetke, dilatacija oba atrija, zadebljanje listića mitralne i trikuspidalne valvule, smetnje relaksacije lijeve klijetke)
  • biomarkeri: povišen troponin C, NTproBNP
  • magnetna rezonanca srca (visok izvanstanični volumen)
  • ispitivanje bubrežne funkcije, biopsija bubrega
  • identifikacija monoklonskog proteina u serumu
  • biopsija potkožnih masnih jastučića, jetre, bubrega, koštane srži
  • scintigrafija kostiju
  • biopsija srca-u slučaju da se amiloidoza srca nije uspjela dokazati gore navedenim pretragama i u slučajevima kad ju je potrebno diferencirati od drugih oblika kardiomiopatija

Terapija amiloidoze je usmjerena na liječenje osnovne bolesti i simptomatsku terapiju. Liječenjem osnovne bolesti može se zaustaviti napredovanje amiloidoze. Primarna amiloidoza se liječi kemoterapijom, transplantacijom koštane srži ili autolognom transplantacijom perifernih matičnih stanica. U slučajevima obiteljske amiloidoze transplantacijom jetre se uklanja mjesto stvaranja transtiretina. Kod amiloidoze srca potrebna je terapija srčanog zatajenja, terapija srčanih aritmija i srčanih blokova, a kod težih slučajeva i transplantacija srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Srce Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Jetra

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]