Kako da smršavim?

Poštovana unatrag dvije godine muku mučim sa kg
Visoka sam 168cm i imam 82kg, i 40god
Isprobala sam sve dijete, ali jednostavno sve stagnira, i još se svaki komadić kruha dodatno “zalijepi”
Možda mi možete preporučiti neki jelovnik ili nešto samo da se tijelo malo pokrene
Hvala

23.5.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Vaš indeks tjelesne mase iznosi 29 što ukazuje da ste nadomak pretilosti. Kako biste dugoročno održali poželjnu tjelesnu masu, izgubili kilograme i izbjegli ponovni prirast na tjelesnoj masi, bitno je pridržavati se temeljnih pravila pravilne prehrane.

Omjeri hranjivih tvari u prehrani trebaju biti adekvatno zastupljeni, a valja odabirati hranu visoke nutritivne gustoće (to su najčešće niskokalorične namirnice s visokim udjelom vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija).  Poželjna je konzumacija hrane u manje masnim varijantama iz svih skupina namirnica – voće, povrće, žitarice, meso te mlijeko. To znači da treba ograničiti unos namirnica s visokim udjelom masti (ulja, maslac, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.), kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). S druge strane, dobre masti se preporučuju, pa u prehranu treba uvrstiti maslinovo ulje, sjemenke, orašaste plodove, avokado i hladno prešana ulja. Hrana se priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.

Valja unositi jednostruko i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima (maslinovo, repičino, lanenih sjemenki, suncokreta, kukuruznih klica, soje) te iste masnoće iz hrane kao što je badem i drugo orašasto voće. Navedene masnoće pridonose unosu vitamina A, D, E i K te esencijalnih masnih kiselina.

Potrebno je povisiti unos voća i povrća tako da se dnevno konzumira barem 3 komada voća (ili proizvoda) i 2 serviranja povrća. Npr. dnevno konzumiranje 2 naranče, 1 jabuke, 100 g mrkve, i dvije veće zdjelice zelene salate dat će samo 330 kcal.

Ukupni unos ugljikohidrata treba se kretati najviše do 55%, a poželjno oko 40% – tu se ubrajaju žitarice i proizvodi, mahunarke, voće i povrće (te dodani šećer čija količina treba biti minimalna).

Kao izvore proteina treba birati krto (nemasno) meso, meso peradi, ribu, soju i mahunarke, a izbjegavati izvore proteina koje u sebi «kriju» i veće količine zasićenih masnoća, primjerice masno meso.

Odrasle osobe trebaju unositi 1,5l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivne, i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera.

Zajutrak je obavezan. Brojna su istraživanja koja povezuju redovito zajutarkovanje i poželjnu tjelesnu masu. Prvi obrok može biti obilan i za zajutrak se ne obazirite na nikakva ograničenja. Večeru ne treba preskakati, ali neka bude skromnija. Iako istraživanja pokazuju da je važniji ukupan unos energije od toga kako hranu rasporediti tijekom dana, dobro je držati se ovih savjeta.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako ga stoljećima unosimo kroz čaj, L-teanin je u posljednje vrijeme postao jedan od najtraženijih dodataka prehrani za smanjenje stresa i poboljšanje fokusa. Nova pregledna studija istražuje je li popularnost ove aminokiseline utemeljena na čvrstim dokazima ili je riječ o vještom marketingu. U današnje doba u kojem su stres i anksioznost postali svakodnevica, potraga za […]

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]