Smrt kod ugradnje stenta

Lijep pozdrav…slučaj je sljedeći: kod mog oca je nakon infrakta miokarda prije 15 godina, recidiva prije 5 godina te dijagnoze stabilne angine pektoris, pozitivne rezerve, učinjena koronografija te je dijagnosticirana ishemična trozilna aster. koronarna bolest srca sa začepljenjem od 97 % te na dva mjesta 100%. Predložen je na konzilij koji je tražio spect miokarda, kod kojeg je zaključeno da je revirzibilan postupak mogući te je predložena ugradnja stenta…kod samog postupka ugradnje stenta desila se tromboza stenta te pokušaj reanimacije nije bio uspješan i nastupila je srčana smrt. Iz kojeg razloga je odlučena ugranja stenta ako je postojala tolika vjerojatnost srčane smrti?
Pod drugo – moje pitanje je više Vaše objašnjenje zbog kojih razloga je došlo do tako rijetke komplikacije i smrti jer dokt. kardiologije nije bio raspoložen da mi razjasni smrt osim odgovora “doživio je infarkt i umro je”.
Pošto je moja uloga u njegovom liječenju bila velika, molim Vas za objašnjenje jer mislim da smo možda izabrali krivi pristup liječenju te da smo trebali ostati na medikamentnoj terapiji.
Unaprijed hvala.

20.5.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

koronarna bolest srca može se liječiti perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) s ugradnjom stenta ili kirurškim putem, tj. premoštenjem koronarnih arterija (engl. bypass) uz medikamentnu terapju. Za svaki način liječenja postoje indikacije i odluka o modalitetu liječenja, donosi se na konziliju.  Komplikacije kod takvih zahvata su moguće, a zašto su one nastale i zašto je odlučeno o takvom načinu liječenja ja ne mogu odgovoriti. Odgovore na ova pitanja mogu dati liječnici koj su sudjelovali u liječenju. Tako da ne mogu odgovoriti na pitanje i dati Vam objašnjenje zašto je došlo do smrtnog ishoda. Ako se radilo o infarktu, nažalost kod akutnog infarkta imamo smrtni ishod unatoč intervencijskim zahvatima, primijenjenim lijekovima i reanimaciji.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Akutna bol kod djece: kako ju prepoznati i liječiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol je važan simptom koji nam signalizira da se u organizmu događa bolest ili ozljeda. Obzirom da je bol osobno iskustvo, veliki je izazov prepoznavanje i procjena boli kod male djece koja još ne govore. Uzroci boli Prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli (International Association for the Study of Pain, IASP), bol je „neugodan osjetni […]

Bolest

Molim mišljenje na nalaz krvi

Šećer

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Šećerna bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]