Stezanje u prsima i osjećaj prijeteće nesvjestice

Poštovani,imam 22 godine,nepušač,unazad par mjeseci osjećam stezanje u prsima,u sredini prsne kosti,bol se siri u lijevu stranu vrata,ruku potiljak i osjećaj prijeteće nesvjeestice,bol postoji u mirovanju a simptomi se pojačavaju priklikom napora cak i onog minimalnog,stresnih situacija i izlaganja hladnoći,rađena kompletna kardiološka neinvazivna obrada,ekg u mirovanju uredu,ekg holter 24 sata uredu,ultrazvuk srca uredu,ergometrija pri postignutih 110 posto od napora predviđenih za dob u redu s tim da sam se za vrijeme testiranja osjećao loše,stezanje,vrtoglavica,slabost u nogama,rađeni i hormoni stitnjace i ultrrazvuk,utvrđena difuzna bolest,terapija 50 mg eutirof i sad su nalazi ok,ja nemoogu zivjet od tih simptoma,a doktori tvrde da je sve u redu,šta dalje napravit,dali nalaz ergometrije moze bit i lazno negativan na ishemiju miokarda…

23.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Obzirom da su sve učinjene kardiološke pretrage u granicama normale mala je vjerojatnost da je bolest srca uzrok Vaših poteškoća. Također je vrlo mala vjerojatnost da je ergometrija tj. test opterećenja uz postignuto visoko opterećenje tj. maksimalno opterećenje lažno negativna. Bol u prsima koji navodite mogu uzrokovati i promjene na kralježnici, zatim bolesti jednjaka i želuca, žučnog mjehura itd. U dogovoru sa svojim liječnikom pokušajte otkriti ev. uzrok Vaših tegoba ili uzeti simptomatsku terapiju npr. neki od antireumatika.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Može li povremeno lupanje ili titranje s lijeve strane prsa, osobito pri naglom pokretu, bez drugih ozbiljnih simptoma, biti povezano s anksioznošću i stresom, ili bi ipak trebalo dodatno ispitati uzrok s obzirom na trajanje tegoba?