Prijelom palčane kosti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Dijagnoza bolesti.

Dijagnoza se sastoji od kliničkog pregleda te slikovnih / rengdenskih pretraga.

Vaskularni status (stanje krvnih žila) se ispituje s palpacijom radijalne i ulnarne arterije, te punjenjem kapilara na noktu. Punjenje kapilara na noktu dulje od 2 sekunde nakon pritiska na nokat se smatra znakom pogođene cirkulacije. Medijalni živac može biti oštećen zbog blizine prijeloma, pa se zbog toga treba ispitati osjet na vrhovima prstiju. Sumnja na prijelom ispituje se nakon odgovarajućeg ublažavanja boli i nakon što je provjeren status krvnih žila i živca.

Procjenjuje se postoji li oteklina, hematom, izbočenje ili otvorena ozljeda. Palpira se distalni radijus sa ručnim zglobim te kostima šake, te se identificirajte područje s najviše boli. Treba razlikovati boli površno u mekim dijelovima (mišićma i tetivama) ili dubini (kostima). Također je bitno dobro pregledati skafoidnu (čunastu) kost. Treba pregledati i podlakticu, prste i lakat jer mogu postojati kombinirane ozljede koje uključuju zglob, podlakticu i lakat.

Kod izražene boli i izrazito natečenog zgloba, palpacija može biti ograničena, ali živčani i krvožilni status uvijek treba pregledati i dokumentirati. U slučaju izraženih problema ili jasnog prijeloma s izbočinom kosti potrebno je razmotriti gips ili longetu prije rendgenskih pregleda, kao i adekvatno ublažavanje bola s lijekovima.

Standardni pregled je standardni rendgen zgloba (RTG). U slučaju nesigurnosti postoji li prijelom, dijagnostika se može kompletirati s računalnom tomografijom (CT) ili pregledom magnetskom kamerom (MR), ali navedene metode nisu prvi izbor za dijagnostiku.

Ne isključuje se dijagnoza ozljeda zgloba (fraktura, ozljeda ligamenta ili luksacija) samo na temelju negativnih nalaza rendgenskim pretragama. Dijagnoza se postavlja nakon cjelokupne procjene razgovora s bolesnikom, kliničkog statusa i rendgenskih pregleda.

Sljedeće ozljede su manje ili više česte kod prijeloma distalnog radiusa ili kod sumnje na istu:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom

–          prijelom skafoida ( čunaste kosti) ili drugih kostiju šake

–          prijelom donjeg djela ulne (lakatne kosti)

–          ozljeda ligamenata u ručnom zglobu ili šaci

–          iščašenje u zglobu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]