Neuropatska bol

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neuoropatska bol je vrsta kronične boli koja nastaje kada su živci ozlijeđeni ili oštećeni.

Neuropatska bol često se opisuje kao vrlo intenzivna žareća bol. Uz osjećaj boli može se pojaviti i osjećaj ukočenosti ili gubitak osjeta. Tegobe mogu nestati same od sebe, ali su često kroničnog karaktera. Ponekad je bol neumoljiva i teška, a ponekad dolazi i odlazi. Često je rezultat oštećenja živaca zbog koje dolazi do  promjena u njihovom funkcioniranju. Promjene u funkcioniranju se dešavaju na mjestu ozljede ali i na mjestima oko ozljede. Tipično, ne-neuropatska bol (nociceptivna bol) nastaje nakon očigledne ozljede ili bolesti. Na primjer, ako padnete i povrijedite koljeno, živčani sustav šalje signale boli odmah nakon što je koljeno ozlijeđeno. Za razliku od toga, neuropatsku bol ne mora izazvati neki očigledni događaj ili ozljeda. Umjesto toga, živčani sustav sam šalje mozgu signale koje mozak doživljava kao bol.

Kako izgleda neuropatska bol

Simptomi neuropatske boli kod svake osobe se mogu razlikovati, ali ono što se često javlja je:

  • Bol poput peckanje ili probadanja
  • Osjećaj ukočenost ili “iglica”
  • Spontana bol koja se javlja bez nekog jasnog uzroka
  • Bol koja je uzrokovana događajima koji obično nisu bolni – poput boravka na hladnom, češljanja kose i drugo
  • Kronični osjećaj neugode
  • Gubitak sna

Uzroci neuropatske boli

Razumijevanje mogućih uzroka može pomoći u pronalasku adekvatnog tretmana boli te spriječiti da se bol vremenom pogorša. Nažalost, ponekad se uzrok neuropatske boli ne može naći. Najčešći uzroci neuropatske boli mogu se podijeliti u četiri glavne kategorije: sistemska bolest, upala,  ozljeda živaca i gubitak udova. Neki uobičajeni uzroci neuropatske boli uključuju:

  • Alkoholizam
  • Amputacija
  • Kemoterapija i zračenje
  • Šećerna bolest
  • Pritisak živaca ili leđne moždine uslijed iskliznuća diska ili artritisa
  • Herpes zoster
  • Operacija kralježnice
  • Problemi sa štitnjačom

Dijagnosticiranje neuropatske boli

Da bi se dijagnosticirala neuropatska bol, liječnik će Vas pitati za slijedeće podatke; kako biste opisali svoju bol, kada se bol pojavljuje ili da  li nešto konkretno potiče bol. Liječnik će Vas također pitati o čimbenicima rizika za neuropatsku bol. Potrebno je učiniti neurološki pregled s posebnim osvrtom na funkciju živaca poput procjene osjeta laganog dodira, vibracije, temperature i drugo. Nakon obavljenog temeljitog kliničkog pregleda mogu se planirati pretrage krvi i živaca. Najčešći način procjene da li je živac ozlijeđen je pomoću elektrodijagnostičkih pretraga kojima se ispituje  živčana provodljivosti. Pretrage krvi mogu ukazati na nedostatak vitamina ili poremećene funkcije štitnjače kao uzrok neuropatske boli. Ukoliko se sumnja da je neuropatska bol posljedica pritiska u području leđne moždine potrebno je učiniti i slikovne pretrage poput magnetske rezonance.

Kako liječiti neuropatsku bol

Ako je uzrok neuropatske boli neka sistemska bolest, poput šećerne bolesti, onda bolja kontrola tog stanja može ublažiti bol ali i pomoći u spriječavanju daljnjeg oštećenja živaca. Prije početka liječenja bitno je da sa svojim liječnikom razgovarate o prednostima i nedostacima lijeka koji bi trebali uzimati. Lijekovi protiv bolova poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr ibuprofen) ponekad se koriste za liječenje neuropatske boli. Međutim, u nekih  ljudi ovi lijekovi nisu učinkoviti za neuropatsku bol jer ne ciljaju izvor boli. Zbog toga su antiepileptici i antidepresivi često prva linija liječenja. Antidepresivi tretiraju  bol ali i simptome depresije i tjeskobe koji se mogu javiti kod dugotrajne kronične boli. Antiepileptici se često koriste za liječenje neuropatske boli. Najčešće se propisuju za neuropatsku bol. Nije jasno zašto antiepileptici djeluju na neuropatsku bol, ali studije pokazuju da ovi lijekovi ometaju signale boli i zaustavljaju neispravan prijenos. Ponekad se mogu koristiti takozvane blokade kada se lokalno ubrizgavaju protuupalni lijekovi, lokalni anestetici ili drugi lijekovi protiv bolova. Ti lijekovi se ubrizgavaju u živce za koje se smatra da su odgovorni za neuropatsku bol boli. Te su blokade privremene, pa ih se mora ponoviti za produženje terapijskog učinka.

U slučajevima koje ne odgovaraju dobro na lijekove, neuropatska bol se može liječiti invazivnim postupcima. Kirurg implantira uređaj koji šalje električne impulse u mozak ili kralježnicu. Jednom kada je uređaj postavljen on šalje električne signale u mozak, leđnu moždinu ili živce i na taj način zaustavlja nepravilne živčane signale i kontrolira simptome.

Druge vrste liječenja također mogu pomoći kod neuropatske boli. Neki od njih uključuju:

  • Fizikalnu terapiju
  • Akupunkturu
  • Može li se neuropatska bol spriječiti?

Najbolji način prevencije neuropatske boli je izbjegavanje oštećenja živaca. Zdravi način života, bez upotrebe duhana i alkohola, umjerena zdrava prehrana, održavanje primjerene tjelesne težine radi smanjenja rizika od šećerne bolesti i degenerativnih bolesti zglobova može značajno doprinijeti zdravlju živčanog sustava.

Nažalost ponekad neuropatska bol ne reagira dovoljno na standardne tretmane  i može se pogoršati umjesto da se s vremenom poboljša. Za te ljude neuropatska bol može dovesti do ozbiljnog invaliditeta i komplikacija, uključujući depresiju, nesanicu, tjeskobu i još mnogo toga. Srećom, danas se svakim danom sve više saznaje o uzrocima neuropatske boli te se intenzivno istražuju novi načini učinkovitog liječenja što dovodi do boljih mogućnosti liječenja. Multidisciplinarni pristup koji kombinira različite terapije može biti vrlo učinkovit način za pružanje olakšanja od neuropatske boli.

Neuropatska bol može negativno utjecati na vaš život ako se ne počnete liječiti i ako ne spriječite pogoršanje simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mišići

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

MR nalaz vratne kralježnice

Dijagnoza

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKarotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

vestibularni sustav

Dugotrajne vrtoglavice unatoč urednim nalazima – mogući uzroci

Neuropatska bol

Spinalni hemangiom – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je spinalni hemangiom?    Spinalni hemangiom ili „krvna spužva“ kralježnice je najčešći primarni tumor kralježnice. Ovi tumori nastaju iz krvnih žila i obično uključuju rast normalnih kapilarnih i venskih struktura. Najčešće se radi o slučajnom nalazu tijekom radiološkog snimanja trbuha, prsnog koša ili kralježnice. Oko 10% djece se rodi s hemangiomom, te su zbog […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?