Dijagnoza sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postavljanje dijagnoze ME/CFS-a se sastoji od uzimanja povijesti bolesti (anamneze), pregleda bolesnika, kao i isključenje drugih mogućih dijagnoza.

Dijagnoza bolesti  

Simptomi su se trebali pojaviti nedavno i trebala bi biti značajno smanjena funkcija u svakodnevnom životu bolesnika.

Uzimanje povijesti bolesti se odnosi na samog bolesnika, ali i na njegovu obitelj. U klinički pregled se ubrajaju fizički i psihički status, te na kraju laboratorijske pretrage krvi i urina.


Pitanja koja su bitna u razgovoru s ovim bolesnicima su:

  • Što možete raditi sada u usporedbi s onim što ste ranije mogli učiniti, i to se odnos na posao i na svakodnevnicu?
  • Koliko dugo traju vaše tegobe?
  • Jeste li bolje nakon spavanja i odmora?
  • Što pogoršava, a što olakšava vaše tegobe?
  • Što se događa kada pokušate raditi aktivnosti koje su vam sada teške?
  • Jeste li sposobni razmišljati i pamtiti kao i prije nego što ste postali bolesni?
  • Koji vas simptomi sprječavaju da raditi i živite kao prije?

 

Ukoliko je moguće bilo bi dobro da bolesnik piše dnevnik aktivnosti. Ovo bi moglo biti korisno u uzimanju anamneze. Liječnici obiteljske medicine mogu uputiti pacijente kod specijalista iz drugih područja poput neurologa, reumatologa ili stručnjaka za spavanje, kako bi provjerili postoje li druga stanja koja mogu uzrokovati slične simptome. Ovi specijalisti mogu pronaći druge bolesti koje bi se mogle liječiti. Bolesnici mogu imati druge bolesti i još uvijek ME/CFS. Međutim, liječenje drugih bolesti može pomoći da se bolesnici osjećaju bolje.

Kada posjetiti liječnika?

Ukoliko je prisutan dugotrajan umor i ne bude bolje bilo bi dobro posjetiti liječnika.

Uloga liječnika obiteljske medicine

Liječnik obiteljske medicine odgovoran je za početak obrade i praćenje bolesnika. Liječnik obiteljske medicine može čak obaviti neke početne preglede kako bi utvrdio ima li bolsenik ME/CFS, te zatim uputio bolesnika u specijalističku zdravstvenu službu ili liječnicima specijalnih bolnica za obavljanje pretraga. Također će liječnik obiteljske medicine otvoriti i bolovanje.

 Uloga specijalističke zdravstvene službe

Specijalistička zdravstvena služba može pomoći u obradi kako bi se isključila druga popratna ili slična bolest ili potvrdila dijagnoza ME/CFS. Također može pridonijeti multidisciplinarnim procjenama i uspostavljanju realnih ciljeva rehabilitacije za pojedinog pacijenta.

U okviru ambulantnih aktivnosti (dnevna bolnica) bolesnik može dobiti pomoć u planiranju aktivnosti i provođenju rehabilitacije.

Specijalistička zdravstvena služba će napraviti obradu i za druge dijagnoze koje mogu biti povezane istovremeno s ME/CFS-om, kako bi se spriječila pogrešna dijagnoza i osiguralo pravilno liječenje.

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2480206583

Teniski lakat: kako nastaje i kako ga prepoznati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači sužen akromioklavikularni zglobni prostor na RTG-u ramena?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znače sklerotične lezije ilijačne kosti nejasnog uzroka i je li potrebna daljnja obrada?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute