Danas se smatra da već kratkotrajno izlaganje česticama PM2,5 može uzrokovati kardiovaskularne simptome i bolesti, a dugotrajno izlaganje znatno povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Unatrag nekoliko mjeseci Australiju su poharali požari katastrofalnih razmjera koji će ostaviti dalekosežne posljedice. Uz mnogo izgubljenih života (ljudi i životinja), vidjeli smo i mnogo slika velikih gradova prekrivenih dimom. Najveći broj žrtava požara je upravo zbog udisanja dima zatražilo medicinsku pomoć. Zadnjih tjedana putem medija dobivamo upozorenja o zagađenosti zraka u Zagrebu, Puli, te preporuke kako se ponašati da bismo se zaštitili od njegovog negativnog utjecaja.
Sve je više istraživanja o zagađenju atmosferskog zraka i njegovom utjecaju na kardiovaskularno zdravlje. U zadnjim smjernicama Europskog kardiološkog društva o prevenciji kardiovaskularnih bolesti kao jedan od značajnih čimbenika kardiovaskularnog rizika navedeno je i zagađenje zraka. Danas se smatra da je ono odgovorno za veći broj smrti od pušenja cigareta. Zagađenje zraka se sastoji od mješavine plinova i lebdećih čestica, osobito malih, koje uzrokuju značajne patogene procese u organizmu. Dim koji nastaje u požarima, zagađenja koja nastaju kretanjem vozila, rafinerijama, industrijom, odlagalištima otpada, gorenjem biomasa i u ložištima, sadrže ugljični monoksid, dušikov dioksid, sumporovodik, ozon i lebdeće čestice. Navedeni plinovi su većinom odgovorni za pojavu respiratornih tegoba, oštećenja plućne funkcije, bolesti respiratornog sustava, iritaciju očiju. Tijekom toplih mjeseci, osobito u priobalnim krajevima, uslijed povećanog sunčevog zračenja povećava se koncentracija prizemnog ozona koji uzrokuje većinom smetnje respiratornog sustava (zaduha, kašalj, bol u grudima, a prilikom dugotrajnog izlaganja nastaje oštećenje plućne funkcije). Koncentracija sumporovodika većinom je veća u blizini rafinerija i odlagališta smeća. Povećan prijevoz uzrokuje povećanu koncentraciju dušikovog dioksida u zraku. Svi navedeni mogući izvori onečišćenja uzrokuju i nastanak čestica u zraku.
Najveći rizik za zdravlje čovjeka predstavljaju sitne čestice promjera <2,5µg (PM2,5). Veće od tih čestica <10 µg (PM10) većinom se zadržavaju u respiratornom sustavu, dok PM2,5 udisanjem mogu dospjeti do malih dišnih puteva i u krvotok. Ulaskom u organizam uzrokuju upalne procese koji ubrzavaju aterosklerozu, povećava se krvni tlak i rizik nastanka šećerne bolesti.
Sve su to procesi koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti. Danas se smatra da već kratkotrajno izlaganje česticama PM2,5 može uzrokovati kardiovaskularne simptome i bolesti, a dugotrajno izlaganje znatno povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti ( arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca-angina pektoris, infarkt miokarda, zatajenje srca, različiti poremećaji ritma srca, periferna vaskularna bolest, cerebrovaskularni inzult).
Respiratorni sustav je prva obrambena linija organizma prema zagađenjima u zraku, ali pri tome dolazi i do njegovog oštećenja. Simptomi nadražaja respiratornog sustava su zaduha, kašalj, bol u grudima, a prilikom dugotrajnog izlaganja onečišćenjima može doći do razvoja bronhalne astme, kronične opstruktivne bolesti pluća, maligne bolesti pluća.
23.1.2020
