Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 2 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat, iako postoje mnoge teorije – u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa.

Uzroci i proces nastanka bolesti.  

 

 

Čimbenici povezani s razvojem ove bolesti su:

 

– virusne infekcije. Osobe s ME/CFS često svoju bolest započinju na način koji ih podsjeća kao da su dobili gripu. Zbog toga su istraživači posumnjali da infekcija može pokrenuti ovaj sindrom. U navedene viruse ubrajamo Epstein-Barrov virus, humani herpes virus 6, enterovirus i virus humane imunodeficijencije (HIV). Međutim, nije pronađeno da ove infekcije uzrokuju  sindrom kroničnog umora. Ostale infekcije koje mogu biti povezane s ME/CFS su rubeola, Candida albicans i mikoplazma.

 

– promjene u imunološkom sustava i načinu na koji reagira na infekciju ili stres. Ovaj sindrom ima neke slične karakteristike kao autoimune bolesti (bolesti kod kojih imunološki sustav napada zdravo tkivo u vlastitom organizmu, kao npr. reumatoidni artritis). Sindrom kroničnog umora slično kao i većina autoimunih bolesti je češći kod žena.

 

ü  Ostale sličnosti su: kronična proizvodnja citokina (citokini su proteini koje proizvodi imunološki sustav i reguliraju ponašanje ostalih stanica). Viša razina citokina kroz duže vrijeme može dovesti do promjena u sposobnosti organizma da se obrani od infekcije.

ü  Mnogi bolesnici s ME/CFS imaju NK stanice s nižom funkcionalnom sposobnošću u borbi protiv infekcija. NK stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Što je lošija funkcija NK stanica u bolesnika s ME/CFS, to je bolest ozbiljnija.

ü  Smanjena aktivacija T-stanica. T-stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu aktiviranje i suzbijanje imunoloških odgovora na infekcije. Ako postanu previše aktivne ili nisu dovoljno aktivne dolazi do poremećaja imunološkog sustava.

 

–    hormonska neravnoteža. Fizički ili emocionalni stres utječe na hipotalamičko-hipofizno-adrenalnu osovinu. Ova osovina kontrolira reakciju našeg tijela na stres i regulira mnoge tjelesne procese, poput imunološkog odgovora, potrošnje energije, raspoloženja i slično. Kad hormon kao kortizol nije u ravnoteži bude negativan utjecaj na mnoge tjelesne sustave i funkcije. Kortizol, koji se naziva i “stresni hormon”, pomaže u smanjivanju upale i smirivanju imunološkog sustava. Zbog toga niska razina kortizola može dovesti do porasta upale i kronične aktivacije imunološkog sustava.

 

– Ovi bolesnici obično imaju povećan fizički ili emocionalni stres prije nego što postanu bolesni.

 

– Moguća genetska veza. Članovi iste obitelji ponekad imaju ME/CFS. Znanstvene studije upućuju da i geni i okoliš mogu igrati ulogu u ovoj bolesti.

 

U faktore rizika ubrajamo:

 

– Dob. Sindrom kroničnog umora može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće pogađa osobe koje su u 40-ima i 50-ima.

-Spol. Ovaj sindrom se javlja puno češće kod osoba ženskog spola nego muškog, te žene češće traže pomoć kod liječnika.

-Stres. Teže toleriranje stresa može pridonijeti razvoju sindroma kroničnog umora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]