Liječenje sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Postoje tretmani i strategije koji mogu ublažiti simptome bolesti, pridonijeti suočavanju sa svakodnevnim životom i poboljšati funkcionalnu razinu i kvalitetu života.

Danas ne postoji tretman koji može izliječiti ME/CFS. Međutim, postoje tretmani i strategije koji mogu ublažiti simptome bolesti, pridonijeti suočavanju sa svakodnevnim životom i poboljšati funkcionalnu razinu i kvalitetu života. Većina bolesnika koji imaju sindrom kroničnog umora također su i depresivni. Liječenje depresije može olakšati suočavanje s problemima povezanim sa sindromom kroničnog umora. Male doze antidepresiva također mogu poboljšati san i ublažiti bol.

Neki od primjera navedenih strategija za liječenje su:

  • razgovor s medicinskom sestrom
  • kontakt s fizioterapeutom ili radnim terapeutom
  • TENS
  • opuštanje
  • plan za fizičku aktivnost
  • tečajevi, edukacija o bolesti

 Najefikasniji tretman sindroma kroničnog umora čini se pristup koji kombinira dvije metode: kognitivni trening s programom vježbanja:

  • Kognitivni trening. Razgovor s psihologom može pomoći bolesnicima da vide mogućnosti za otklanjanje nekih ograničenja koje nameće sindrom kroničnog umora. Dobivanje kontrole nad svojim životom može drastično poboljšati izgled za smanjenje tegoba
  • Programirano vježbanje. Fizioterapeut može odrediti koje su vježbe najbolje za bolesnika. Bolesnici koji su prije bili neaktivni često započinju s vježbama isvođenja aktivnog pokreta u zglobovima i istezanja za samo nekoliko minuta dnevno. Postupno povećavanje intenziteta vježbanja s vremenom može pomoći pri preosjetljivost na vježbanje.

Posebnu pažnju treba usmjeriti na iduće simptome kod liječenja ovog sindroma:

  • slabost nakon vježbanja ili produženi umor
  • poremećaj sna
  • bol
  • depresija, stres i anksioznost
  • vrtoglavica i nesvjestica
  • problemi s pamćenjem i koncentracijom

Bolesnici, njihove obitelji i zdravstveni djelatnici trebaju zajedno raditi pri odlučivanju koji simptom uzrokuje najviše problema. Taj simptom treba prvo liječiti. Treba objasniti bolesniku moguće prednosti i nedostatke bilo kojeg plana liječenja, uključujući lijekove i drugu terapiju. Zdravstveni djelatnici trebaju podržati obitelji bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Pretilost

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Reumatologija

Bolno stopalo – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaTendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Plantarni fascitis

Bolno stopalo – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Reumatologija

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Nožni palac

Bolno stopalo – 6 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]