Osteoartritis ramena – 1 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa koji pogađa milijune bolesnika širom svijeta. Osteoartritis nastaje kada se zaštitna hrskavica, koja se nalazi na krajevima kostiju u zglobu, istroši tijekom vremena.

Osteoartritis

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa koji pogađa milijune bolesnika širom svijeta. Osteoartritis nastaje kada se zaštitna hrskavica, koja se nalazi na krajevima kostiju u zglobu, istroši tijekom vremena. Hrskavica u zglobovima ima zaštitnu funkciju, te njenim nestankom dolazi do sraza između dvije kosti. Iako se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu. Na simptome OA se može učinkovito utjecati, iako se proces bolesti ne može zaustaviti. Redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i drugi postupci mogu usporiti napredovanje bolesti, smanjiti bol i poboljšati funkciju. Ranije se mislilo kako je OA uzrokovan pretjeranim trošenjem i „habanjem“ zgloba, no ipak sve više dokaza upućuje na doprinos i upalnih mehanizama. Osteoartritis može biti primarni, kada nemamo jasan uzrok bolesti, dok sekundarni OA predstavlja bolest zgloba uzrokovanu nekim predisponirajućim faktorom kao npr. prijašnja trauma zgloba. Osteoartritis se najčešće javlja u zglobovima koljena, kuka i na šakama, no može se pojaviti i u ramenom zglobu.

Kako je građen rameni zglob?

Rame je najpokretljiviji zglob u našem tijelu i u njemu se izvode različiti jednostavni i složeni pokreti.  Ograničenje pokreta u ramenu može u velikoj mjeri smanjiti kvalitetu života, koja je još više narušena ako je prisutna i bol u ramenom zglobu.

Rameni zglob čine 3 kosti: nadlaktična kost, lopatica i ključna kosti, te zglobovi između njih (akromioklavikularni zglob – između lopatice i ključne kosti; te zglob između nadlaktične kosti i lopatice, takozvani glenohumeralni zglob). Glenohumeralni zglob sa svojom čahurom predstavlja rameni zglob u užem smislu.

U području ramena nalaze se brojni ligamenti i mišići. Najvažniji mišići ramena su mišići čije tetive čine takozvanu rotatornu manžetu (mišići supraspinatus, subskapularis, infraspinatus i teres minor).

Bol u ramenu može potjecati iz samog ramena ili može biti prenesena iz nekih unutrašnjih organa kao što su srce, žučni mjehur, jetra, pluća ili od struktura koje se nalaze u blizini npr. iz vratne kralježnice.  Obično se bol iz ramena pojačava pokretom. Prenesena bol je trajna, neovisna o aktivnosti, što znači da ju osjetite i u mirovanju.

Rame možete ozlijediti fizičkim radom, sportskom aktivnošću ili čak učestalim ponavljajućim pokretima. Vjerojatnost bolova u ramenu povećava se s dobi, posebno nakon 60. godine života, jer ramene strukture s vremenom degeneriraju. Često je bol u ramenu prolazna i možete ju liječiti kod kuće. Međutim, ponekad je potrebna fizikalna terapija, lijekovi ili operativni zahvat.

Uzroci bola u ramenu

Uzroci boli u ramenu su brojni. Neki od najčešćih su:

–          iz samog zgloba ramena:  tendinitis, tendinopatija ili ruptura tetiva rotatorne manžete, sindrom sraza, osteoartritis, burzitis, išćašanje ili dislokacija ramena, prijelomi u ramenu, adhezivni kapsulitis (tzv „smrznuto rame“), septički artritis, ozljeda hrskavice ramena, avaskularna nekroza

–          upalne reumatske bolesti: reumatoidni artrits, polimijalgija reumatika, septički artritis,

–          bolesti okolnih struktura: ozljede brahijalnog pleksusa, cervikobrahijalni sindrom

–          bolesti drugih organa: srčani udar, upala žučnog mjehura, itd.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]