Dobro su poznati klasični odnosno konvencionalni kardiovaskularni čimbenici rizika.
U svakodnevnoj kliničkoj praksi temeljem ovih čimbenika rizika vršimo procjenu kardiovaskularnog rizika za naše bolesnike. U klasične čimbenike rizika ubrajamo dob, spol, pretilost, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje i tjelesnu neaktivnost. Osim ovih čimbenika rizika u novije vrijeme vrše se istraživanja o novim čimbenicima rizika.
Novi kardiovaskularni čimbenici rizika su čimbenici okoliša, zatim trajanje spavanja i bol. U okolične čimbenike ubrajamo onečišćenje okoliša, buku, temperatru zraka i onečišćenje zraka. Klimatske promjene, fosilna goriva kao izvori energije i loš odnos ljudi prema okolišu utječu na okolišne čimbenike. Onečišćenje zraka jedan je od vodećih čimbenika rizika za bolesti dišnog sustava, a utječe i na bolesti kardiovaskularnog sustava. Rezultati istraživanja pokazuju da onečišćenje zraka u Europi skraćuje životni vijek njenih stanovnika za otprilike 2,2 godine. Zbog utjecaja na zdravlje ljudi onečišćenje zraka jedna je od većih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama. Zbog toga se na globalnoj razini poduzimaju mjere koje dovode do smanjenja onečišćenja zraka i onečišćenja okoliša. Brojne zemlje izdale su preporuke o većem korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenju korištenja fosilnih goriva. Neke zemlje su uvele ograničenja korištenja prijevoznih sredstava s dizelskim motorima kao velikim zagađivaćima zraka. U skoroj budućnosti sve više će se koristiti obnovljivi izvori energije koji ne doprinose onečišćenju zraka. Zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije mogli bi prevenirali gotovo 50% smrtnih slučajeva koji su povezani s onečišćenjem zraka.
Jedan od novih kardiovaskularnih čimbenika rizika je i temperatura zraka. Viša temperatura atmosferskog zraka tj. vrućina povezana je s krvnim tlakom i mortalitetom. Dokazi o vremenskim promjenama temperature atmosferskog zraka kao riziku za infarkt miokarad još su manjkavi. Međutim, rezultati istraživanja grupe autora iz Augsburga, Njemačka, o odnosu vremenskih promjena temperature zraka i infarkta miokarda kokazuju povećanje ralativnog rizka za infarkt miokarda kod viših temperatura zraka. Povećanje rizika još je izraženije u bolesnika sa šećernom bolešću i s povišenim masnoćama u krvi. U istraživanje bilo je uključeno više od 270 000 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 28 godina. Bila je zanimljiva usporedba dva razdoblja tijekom praćenja. prvo razdoblje od 1987. – 2000. godine i drugo razdoblje od 2001. – 2014. godine. Relativni rizik infarkta miokarda povezanog s višom temperaturom zraka bio je 0,93 u prvom razdoblju, a u drgom razdoblju 1,14. Znači, rizik je bio značajno viši u drugom vremenskom razdoblju tj. u novije vrijeme, što možemo povezati s klimatskim promjenama i sve većim globalnim zatopljenjem. Izloženost višim temepraturama zraka može se okarakterizirati kao još uvijek neprepoznati okolišni triger odnosno otponac infarkta miokarda.
U zaključku možemo naglasiti da se intenzivno istražuju novi čimbenici rizika koji će nam uz klasične čimbenike pomoći u procjeni kardiovaskularnog rizika naših bolesnika.
6.6.2019
