Vrtoglavica u kliničkoj praksi (vertiginozni sindrom)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica (vertigo, vertiginozni sindrom) je vrlo česta problematika u kliničkoj praksi liječnika obiteljske medicine, neurologa, specijalista za bolesti uha, grla i nosa, ali je također u svakodnevnom radu često susreću i liječnici drugih specijalnosti.

Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline. Neke osobe vertigo doživljavaju kao „samo-pokretanje“, dok ga drugi doživljavaju kao „kretanje okoline“. Vertigo je simptom, a ne dijagnoza. Gotovo svatko je doživio osjećaj prolazne vrtoglavice, primjerice nakon što se kao dijete u igri ili u plesu, okrenuo nekoliko puta oko svoje osi ili prilikom vožnje u luna parku,  što naravno, ne predstavlja bolest. U kliničkoj praksi često susrećemo bolesnike koji kažu da im se „vrti“ a da to nije vrtoglavica.  Pri tome neophodno je detaljno ispitati na koji način jer se vrtoglavica često zamijenjuje s nesigurnošću prilikom hoda ili povremenim zanošenjem kod kretanja ili osjećajem gubitka svijesti.

Ukoliko se vrtoglavice učestalo javlja i traje duže vrijeme, tada sigurno jako remeti kvalitetu života takve osobe, a u najtežim slučajevima, može dovesti do pada i po život opasnog ozlijeđivanja.

Zašto nastaje vrtoglavica?

Ona nastaje zbog prolaznog ili trajnog oštećenja funkcije finih struktura koja sudjeluju u regulaciji ravnoteže (vestibularni sustav); unutrašnjeg uha (labirint), vestibularnog živca ili vestibularnih struktura unutar mozga (moždano deblo).

Klinički se vertiginozni sindrom dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni). Svaka skupina ima svoje jasne kliničke osobitosti uz moguća i preklapanja u kliničkim manifestacijama.

Centralna vrtoglavica karakterizirana je blažim ali dugotrajnijim senzacijama i blažim vegetativnim poremećajima (mučnina i povraćanje), a izraženijim gubitkom ravnoteže te nistagmusom (ritmičko trzanje očnih jabučica) u smjeru pogleda.

Periferne vrtoglavice karakterizira jaka rotacijska vrtoglavica (kao kad siđeš s vrtuljka), jaka mučnina i povraćanje te nistagmus  u jednom smjeru uz čest gubitak sluha.

 Periferni uzroci vrtoglavice dominiraju u kliničkoj praksi i obuhvaćaju oko 80% slučajeva.

Najčešća stanja i bolesti koja uzrokuju periferni vertigo su:

1. Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV) – ovom entitetu posvećen je zaseban članak na ovom portalu,

2. Vestibularni neuritis (sinonimi su vestibularni neuronitis, virusni labirintitis) je upalni poremećaj uzrokovan virusnom infekcijom koji zahvaća vestibularni dio osmog moždanog živca. Karakterizira ga brz početak teške, ustrajne vrtoglavice, mučnina, povraćanje i nestabilnost pri hodu. Kod „čistog“ vestibularnog neuritisa sačuvana je slušna funkcija; kada se ovaj sindrom kombinira s jednostranim gubitkom sluha, naziva se labirintitis. Dijagnoza vestibularnog neuritisa obično se temelji na kliničkom pregledu oboljelog. Klinička obilježja krvarenja ili infarkta malog mozga mogu biti slična vestibularnom neuritisu, pa je stoga nužna neuroradiološka obrada – višeslojna kompjutorizirana tomografija mozga (MSCT – eng. multislice computed tomography) ili sofisticiranija metoda magnetska rezonanca. Oboljeli imaju izražene simptome obično nekoliko dana, nakon čega slijedi postupno smanjivanje simptoma i povratak ravnoteže. Oporavak se može poboljšati primjenom kortikosteroida, lijekovi protiv povraćanja te anksiolitici (npr. diazepam).

3. Meniereova bolest je periferni vestibularni poremećaj karakteriziran spontanim napadajim vrtoglavice, fluktuirajućim gubitkom sluha, osjećaje punoće u uhu i šumom (bit će opisana zasebno).

Središnji (centralni) uzroci vrtoglavice ili vertiginoznog sindroma obično čine 20 % slučajeva; od njih su vestibularna migrena i vaskularna etiologija najčešći.  

Središnja vrtoglavica može biti posljedica oštećenja koje pogađaju moždano deblo i mali mozak (TIA – tranzitorna ishemička ataka, moždani udar – aterosklerotske promjene moždane cirkulacije, prolazno ili trajno začepljenje pripadajuće moždane arterije, hipertenzivna kriza – naglo povišenje arterijskog tlaka i sl.).

Racionalni pristup osobi s vertiginoznim sindromom

Vertigo je problem za mnoge kliničare jer je simptom velikog broja dijagnoza od benignih sve do po život opasnih stanja. Međutim, u većini slučajeva, dobro uzeta anamneza i klinički pregled mogu u većini slučajeva razjasniti radi li se o središnjem ili perifernom vertigu, otkriti one bolesnike koji zahtijevaju hitnu dijagnostičku procjenu i bolničko liječenje s jedne strane te s druge strane, osobe poput onih s BPPV-om kojima se odmah, „na licu mjesta“, može pomoći i izbjeći nepotrebnu daljnju, često skupu i nedostupnu, dijagnostičku obradu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizička aktivnost

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Vrtoglavica

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Vrtoglavica

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

Vertigo

Vrtoglavica

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Mozak

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Vrtoglavica

Zašto već mjesec dana osjećam vrtoglavicu, posebno pri ustajanju?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Može li iznenadno mucanje nakon neurološkog napadaja biti posljedica neurološkog oštećenja?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]