Psihogena amnezija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta…

Psihogena amnezija

Amnezija koja nema organsku podlogu (psihogena amnezija) može se smatrati situacijski specifičnom. Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta. Oštećenja pamćenja mogu utjecati na usvajanje novih sadržaja (anterogradna amnezija). Mogu također utjecati na prisjećanje ranije usvojenih sjećanja (retrogradna amnezija), što može uključivati osobna iskustva (epizodična memorija), opće informacije (semantička memorija) ili perceptivno-motoričke vještine (proceduralna memorija). Psihološki faktori mogu dovesti do anterogradnog i retrogradnog gubitka memorije (ili kombinacije u gubitku memorije).

Tipovi psihogene amnezije

Psihološki uzrokovana amnezija uključuje stalna anterogradna oštećenja memorije koja se javljaju kod psihičkih poremećaja kao što je depresija, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do depresivne pseudodemencije. S druge strane, može uzrokovati i prolazne ili diskretne episode retrogradnog ili anterogradnog gubitka pamćenja, što nazivamo psihogena amnezija.

Razni nazivi su se koristili za amneziju kod koje ne postoji neurološki uzrok u podlozi, a prethodi joj stresni događaj koji je doveo do amnezije – nazivi su “histerična”, “psihogena”, “disocijativna” i “funkcionalna” amnezija. Na žalost, upravo amnezija može otežati identificiranje stresnog događaja.

Tipovi globalne psihogene amnezije

Psihogena (disocijativna) fuga

Ovaj sindrom se pojavljuje iznenada, uključuje gubitak svih sjećanja o sebi, uključujući i sjećanje o vlastitom identitetu. Obično je povezan s periodima lutanja, o kojima osoba nema sjećanja. Stanja fuge obično traju nekoliko sati ili dana. Nekoliko faktora mogu potaknuti razvoj fuge: prethodni stres (emocionalni, bračni, odnosni ili financijski problemi); depresivno raspoloženje (ponekad uz suicidalne misli) te ranija povijest prolaznih organskih amnezija (npr. teške ozljede glave).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravlje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Litij

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Depresija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Depresija – molim savjet

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?