Psihogena amnezija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta…

Psihogena amnezija

Amnezija koja nema organsku podlogu (psihogena amnezija) može se smatrati situacijski specifičnom. Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta. Oštećenja pamćenja mogu utjecati na usvajanje novih sadržaja (anterogradna amnezija). Mogu također utjecati na prisjećanje ranije usvojenih sjećanja (retrogradna amnezija), što može uključivati osobna iskustva (epizodična memorija), opće informacije (semantička memorija) ili perceptivno-motoričke vještine (proceduralna memorija). Psihološki faktori mogu dovesti do anterogradnog i retrogradnog gubitka memorije (ili kombinacije u gubitku memorije).

Tipovi psihogene amnezije

Psihološki uzrokovana amnezija uključuje stalna anterogradna oštećenja memorije koja se javljaju kod psihičkih poremećaja kao što je depresija, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do depresivne pseudodemencije. S druge strane, može uzrokovati i prolazne ili diskretne episode retrogradnog ili anterogradnog gubitka pamćenja, što nazivamo psihogena amnezija.

Razni nazivi su se koristili za amneziju kod koje ne postoji neurološki uzrok u podlozi, a prethodi joj stresni događaj koji je doveo do amnezije – nazivi su “histerična”, “psihogena”, “disocijativna” i “funkcionalna” amnezija. Na žalost, upravo amnezija može otežati identificiranje stresnog događaja.

Tipovi globalne psihogene amnezije

Psihogena (disocijativna) fuga

Ovaj sindrom se pojavljuje iznenada, uključuje gubitak svih sjećanja o sebi, uključujući i sjećanje o vlastitom identitetu. Obično je povezan s periodima lutanja, o kojima osoba nema sjećanja. Stanja fuge obično traju nekoliko sati ili dana. Nekoliko faktora mogu potaknuti razvoj fuge: prethodni stres (emocionalni, bračni, odnosni ili financijski problemi); depresivno raspoloženje (ponekad uz suicidalne misli) te ranija povijest prolaznih organskih amnezija (npr. teške ozljede glave).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Imam li simptome depresije i trebam li potražiti stručnu pomoć?

Prehrana shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

triptani

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Depresija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Stres

Izostanak menstruacije kod sportašice i mogućnosti uzroka

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Jesu li jaka vrtoglavica, drhtavica i skok tlaka normalne početne nuspojave navedenog lijeka?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]