Psihogena amnezija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta…

Psihogena amnezija

Amnezija koja nema organsku podlogu (psihogena amnezija) može se smatrati situacijski specifičnom. Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta. Oštećenja pamćenja mogu utjecati na usvajanje novih sadržaja (anterogradna amnezija). Mogu također utjecati na prisjećanje ranije usvojenih sjećanja (retrogradna amnezija), što može uključivati osobna iskustva (epizodična memorija), opće informacije (semantička memorija) ili perceptivno-motoričke vještine (proceduralna memorija). Psihološki faktori mogu dovesti do anterogradnog i retrogradnog gubitka memorije (ili kombinacije u gubitku memorije).

Tipovi psihogene amnezije

Psihološki uzrokovana amnezija uključuje stalna anterogradna oštećenja memorije koja se javljaju kod psihičkih poremećaja kao što je depresija, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do depresivne pseudodemencije. S druge strane, može uzrokovati i prolazne ili diskretne episode retrogradnog ili anterogradnog gubitka pamćenja, što nazivamo psihogena amnezija.

Razni nazivi su se koristili za amneziju kod koje ne postoji neurološki uzrok u podlozi, a prethodi joj stresni događaj koji je doveo do amnezije – nazivi su “histerična”, “psihogena”, “disocijativna” i “funkcionalna” amnezija. Na žalost, upravo amnezija može otežati identificiranje stresnog događaja.

Tipovi globalne psihogene amnezije

Psihogena (disocijativna) fuga

Ovaj sindrom se pojavljuje iznenada, uključuje gubitak svih sjećanja o sebi, uključujući i sjećanje o vlastitom identitetu. Obično je povezan s periodima lutanja, o kojima osoba nema sjećanja. Stanja fuge obično traju nekoliko sati ili dana. Nekoliko faktora mogu potaknuti razvoj fuge: prethodni stres (emocionalni, bračni, odnosni ili financijski problemi); depresivno raspoloženje (ponekad uz suicidalne misli) te ranija povijest prolaznih organskih amnezija (npr. teške ozljede glave).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Je li višegodišnje uzimanje antidepresiva razlog za prekid terapije i kako ga sigurno provesti?

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija

Koji lijekovi mogu pomoći kod dugogodišnje nesanice i otežanog spavanja?

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]