Specifičnosti diferencijalne dijagnostike i terapije kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Imajući u vidu model razvoja psihotičnih poremećaja od ranih nespecifičnih simptoma preko „DUP-a“ (trajanja neliječene psihoze) do postavljanja dijagnoze akutnog psihotičnog poremećaja, danas u svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo identificirati brojne specifičnosti diferencijalno dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja…

Imajući u vidu model razvoja psihotičnih poremećaja od ranih nespecifičnih simptoma preko „DUP-a“ (trajanja neliječene psihoze) do postavljanja dijagnoze akutnog psihotičnog poremećaja, danas u svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo identificirati brojne specifičnosti diferencijalno dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja.

Tako postoje brojni alati uz pomoć kojih možemo potići relativno preciznu predikciju i ranu detekciju prvih psihotičnih poremećaja. Važno je obratiti pozornost na prisutnost afektivnih smetnji u tzv. ne-afektivnim psihozama, na psihomotorne i kognitivne deficite eventualno prisutne u samom početku liječenja a koji su bitni prognostički čimbenici i čimbenici koji mogu diktirati modalitete terapijskog pristupa, tj. intervencije u tijek bolesti.

Prva epizoda psihotičnog poremećaja nikako nije shizofrenija. Sama dijagnoza je izrazito nestabilna i po definiciji se s vremenom mijenja. Postavljanje dijagnoze shizofrenije sa svim implikacijama i pesimizmom, sklonosti relapsu i oštećenjima ne doprinosi niti na jedan način, dapače može dodatno kompromitirati bolesnika, obitelj i uključene liječnike samom stigmom koju ta dijagnoza nosi sa sobom.

Prva psihotična epizoda etiopatogenetski predstavlja izrazito heterogeno područje  te traži širok spektar dijagnostičkih i terapijskih pristupa.

Studije morfologije mozga kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja pokazuju značajne razlike između najmanje tri različite skupine bolesnika u samom početku liječenja.

Mogući su brojni ishodi prve epizode psihotičnog poremećaja kao što su shizofrenija, bipolarni poremećaj, shizoafektivni, shizotipni poremećaj, inducirana psihoza, kratka reaktivna psihoza, organske psihoze, sumanuti poremećaj…

Primarni zadatak terapeuta je postavljanje što je moguće preciznije dijagnoze, postizanje oporavka, prevencija sekundarnog morbiditeta te prevencija recidiva, relapsa i trajnih oštećenja.

Osnovno pravilo je održavanje bio-psiho-socijalnog konteksta u procesu dijagnostike ali i terapije prvih psihotičnih poremećaja.

Psihofarmakoterapija je neizostavan dio liječenja te se kod prvih psihotičnih poremećaja poštuje pravilo „start low-go slow“ vezano uz primjenu u prvom redu „atipičnih“ antipsihotika  počevši od nižih doza prema većima uz postupnu titraciju. Kod osoba koje boluju od prvih epizoda psihotičnih poremećaja često je kompromitiran uvid i suradljivost. Zbog toga je potrebno od samog početka liječenja samog bolesnika ali i njegovu užu obitelj uključiti u proces psihoedukacije i grupne ili individualne psihoterapije. Na taj način možemo očekivati najbolje terapijske rezultate.

Sami bolesnici i njihove obitelji često postavljaju pitanje koliko dugo je potrebno uzimati antipsihotike nakon postizanja remisije ili oporavka od prve epizode psihotičnih poremećaja. U ovom trenutku koristeći „evidence-based“ (medicina temeljena na dokazima) pristup, možemo reći da je odgovor na ovo pitanje visoko individualiziran, tj svakome bolesniku ponaosob u dogovoru s njegovim terapeutom se preporuči optimalan rok i doza uzimanja antipsihotika. Tako neke osobe mogu dobiti preporuku postupnog smanjenja doze i prestanka uzimanja antipsihotika samo nekoliko mjeseci po postizanju oporavka dok će drugi dobiti preporuku uzimanja antipsihotika u trajanju od 3, 5 ili 7 godina nakon postizanja oporavka (ovisno o dobi, spolu, kliničkoj slici, komorbiditetima i sl).

Važan je cjelovit pristup oboljeloj osobi pa je tako važno osim liječenja psihotičnog poremećaja pristupiti liječenju svih drugih eventualnih tjelesnih komorbiditeta (tlak, šećer, štitnjača, tjelesna težina…).

Literatura

  1. Sadock BJ, Kaplan HI, Sadock VA. Kaplan & Sadock’s synopsis of psychiatry : behavioral sciences/clinical psychiatry. 11th ed. Philadelphia: Wolter Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins; 2015.
  2. World Health Organization. The ICD-10 classification of mental and behavioural disorders : diagnostic criteria for research. Geneva: World Health Organization; 1993.
  3. American Psychiatric Association., American Psychiatric Association. Diagnostic and statistical manual of mental disorders : DSM-5. 5th ed. Washington, DC: American Psychiatric Association; 2013.
  4. Semple D, Smyth R. Oxford handbook of psychiatry. 2nd ed. Oxford ; New York: Oxford University Press; 2009.
  5. Remington, G. Rational pharmacotherapy in early psychosis. British Journal of Psychiatry. 2005;187:77-84.
  6. Birchwood, M., Todd, P., Jackson, C. Early intervention in psychosis. The critical period hypothesis British Journal of Psychiatry 1998;172(S33):53-9.
  7. Birchwood, M. ur. Early intervention in Psychosis. A Guide to Concept Evidence and Intervention. 2002 John Wiley & Sons Ltd.
  8. McEvoy, JP., Lieberman, JA., Perkins, DO. i sur. Efficacy and tolerability of Olanzapine, Quetiapine and Risperidone in the Treatment of Early Psychosis: A Randomized Double-Blind 52-Week Comparison. American Journal of Psychiatry. 2007;164:1050-60.
  9. Kahn, RS., Fleischacker, WW., Boter, W. i sur. Effectiveness of antipsychotic drugs in first-episode schizophrenia and schizophreniform disorder: an open randomised clinical trial. The Lancet. 2008; 371:1085-97.
  10. Kikkert, MJ., Schene, AH., Koeter, MW. i sur. Medication Adherence in Schizophrenia: Exploring Patients’, Carers’ and Professionals’ Views. Schizophrenia Bulletin. 2006;32:786-94.
  11. Cooper, D., Moisan, J., Gregoire, JP. Adherence to atypical antipsychotic treatment among newly treated patients: a population-based study in schizophrenia. Journal of Clinical Psychiatry. 2007;68:818-25.
  12. Boden, R., Abrahamsson, T., Holm, G. Borg, J. Psychomotor and cognitive deficits as predictors of 5-year outcome in first-episode schizophrenia Nordic Journal of Psychiatry. 2014; 68: 282-8.
  13. Emsley, R., Medori, R., Koen, L., Oosthuizen, PP., Nierhaus, DJ., Rabinowitz, J. An open label trial of long acting risperidone in the treatment of subjects with recent onset psychosis. Journal of Clinical Psychopharmacology. 2008;28:210-3.
  14. Helgason, L. Twenty yeaars’ follow up of first psychiatric presentation of schizophrenia: what could have been prevented? Acta Psychiatrica Scandinavica 1990;81:231-5.
  15. Loebel, AD., Lieberman, JA., Alvir, JM., Mayerhoff, DI., Geisler, SH., Szymanski, SR. Duration of psychosis and outcome in first-episode schizophrenia. American Journal of Psychiatry. 1992;149:1183-8.
  16. May, PR., Tuma, AH., Dixon, WJ., Yale, C., Thiele, DA., Kraude, WH. Schizophrenia: a follow-up study of the results of five forms of treatment. Archives of General Psychiatry 1981;38:776-84.
  17. Perkins, DO., Gu, H., Weiden, PJ., McEvoy, JP., Lieberman, JA. Predictors of treatment discontinuation and medication nonadherence in patients recovering from a first episode of schizophrenia, schizophreniform disorder, or schizoaffective disorder: a randomized, double-blind, flexible-dose, multicenter study.  Journal of Clinical Psychiatry. 2008;69:106-13.
  18. Sullivan, HS. Affective experience in early schizophrenia. Am J Psychiatry 1927;83: 467-83.
  19. Faloon, IRH. Early intervention for first episodes of schizophrenia: a preliminary exploration. Pscychiatry 1992;55:4-15.
  20. McGorry, PD., Harrigan, SM., Amminger, SM., Norman, R., Malla, A.Untreated Initial Psychosis. American Journal of Psychiatry. 2001;158:1161-3.
  21. Robinson, DG., Woerner, MG., Alvir, JM. i sur. Predictors of treatment response from a first episode of schizophrenia or schizoaffective disorder. American Journal of Psychiatry. 1999;156:544-9.
  22. Emsley, R., Oosthuizen, PP., Kidd, M., Koen, L., Niehaus, DJ., Turner, HJ. Remission in first-episode psychosis: predictor variables and symptom improvement patterns. Journal of  Clinical Psychiatry 2006;67:1707-12.
  23. http://www.psychosis-bipolar.com/therapy-of-psychoses-08.html. accessed 27.1.2015.
  24. Emsley, R., Rabinowitz, J., Medori, R. Remission in early psychosis: Rates, predictors, and clinical and functional outcome correlates. Schizophrenia Research. 2007;89:129-39.
  25. McGorry, P., Alvarez-Himenez, M., Killackey, E. Antipsychotic Medication During the Critical Period Following Remission From First-Episode Psychosis: Less Is More. JAMA Psychiatry. 2013;70:898-900.
  26. Wunderink, L., Nieboer, RM., Wiersma, D. i sur. Recovery in remitted first-episode psychosis at 7 years of follow-up of an early dose reduction/discontinuation or maintenance treatment strategy: long-term follow-up of a 2-year randomized clinical trial. JAMA Psychiatry. 2013;70:913-20.
  27. Matthews, AM. A dose reduction/discontinuation strategy improves long-term recovery in people with remitted first-episode psychosis compared to maintenance therapy. Evidence Based Mental Health. 2014;17:10.
  28. Stahl, S. Long-acting injectable antipsychotics: shall the last be first? CNS Spectrums. 2014;19:3-5.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pasiflora

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Umor

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Nesanica

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Litij

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Hipertenzija

Ima li moje nespavanje veze sa blago povišenim krvnim tlakom?

Psihijatrisjki poremećaji

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]