Specifičnosti diferencijalne dijagnostike i terapije kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Imajući u vidu model razvoja psihotičnih poremećaja od ranih nespecifičnih simptoma preko „DUP-a“ (trajanja neliječene psihoze) do postavljanja dijagnoze akutnog psihotičnog poremećaja, danas u svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo identificirati brojne specifičnosti diferencijalno dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja…

Imajući u vidu model razvoja psihotičnih poremećaja od ranih nespecifičnih simptoma preko „DUP-a“ (trajanja neliječene psihoze) do postavljanja dijagnoze akutnog psihotičnog poremećaja, danas u svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo identificirati brojne specifičnosti diferencijalno dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja.

Tako postoje brojni alati uz pomoć kojih možemo potići relativno preciznu predikciju i ranu detekciju prvih psihotičnih poremećaja. Važno je obratiti pozornost na prisutnost afektivnih smetnji u tzv. ne-afektivnim psihozama, na psihomotorne i kognitivne deficite eventualno prisutne u samom početku liječenja a koji su bitni prognostički čimbenici i čimbenici koji mogu diktirati modalitete terapijskog pristupa, tj. intervencije u tijek bolesti.

Prva epizoda psihotičnog poremećaja nikako nije shizofrenija. Sama dijagnoza je izrazito nestabilna i po definiciji se s vremenom mijenja. Postavljanje dijagnoze shizofrenije sa svim implikacijama i pesimizmom, sklonosti relapsu i oštećenjima ne doprinosi niti na jedan način, dapače može dodatno kompromitirati bolesnika, obitelj i uključene liječnike samom stigmom koju ta dijagnoza nosi sa sobom.

Prva psihotična epizoda etiopatogenetski predstavlja izrazito heterogeno područje  te traži širok spektar dijagnostičkih i terapijskih pristupa.

Studije morfologije mozga kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja pokazuju značajne razlike između najmanje tri različite skupine bolesnika u samom početku liječenja.

Mogući su brojni ishodi prve epizode psihotičnog poremećaja kao što su shizofrenija, bipolarni poremećaj, shizoafektivni, shizotipni poremećaj, inducirana psihoza, kratka reaktivna psihoza, organske psihoze, sumanuti poremećaj…

Primarni zadatak terapeuta je postavljanje što je moguće preciznije dijagnoze, postizanje oporavka, prevencija sekundarnog morbiditeta te prevencija recidiva, relapsa i trajnih oštećenja.

Osnovno pravilo je održavanje bio-psiho-socijalnog konteksta u procesu dijagnostike ali i terapije prvih psihotičnih poremećaja.

Psihofarmakoterapija je neizostavan dio liječenja te se kod prvih psihotičnih poremećaja poštuje pravilo „start low-go slow“ vezano uz primjenu u prvom redu „atipičnih“ antipsihotika  počevši od nižih doza prema većima uz postupnu titraciju. Kod osoba koje boluju od prvih epizoda psihotičnih poremećaja često je kompromitiran uvid i suradljivost. Zbog toga je potrebno od samog početka liječenja samog bolesnika ali i njegovu užu obitelj uključiti u proces psihoedukacije i grupne ili individualne psihoterapije. Na taj način možemo očekivati najbolje terapijske rezultate.

Sami bolesnici i njihove obitelji često postavljaju pitanje koliko dugo je potrebno uzimati antipsihotike nakon postizanja remisije ili oporavka od prve epizode psihotičnih poremećaja. U ovom trenutku koristeći „evidence-based“ (medicina temeljena na dokazima) pristup, možemo reći da je odgovor na ovo pitanje visoko individualiziran, tj svakome bolesniku ponaosob u dogovoru s njegovim terapeutom se preporuči optimalan rok i doza uzimanja antipsihotika. Tako neke osobe mogu dobiti preporuku postupnog smanjenja doze i prestanka uzimanja antipsihotika samo nekoliko mjeseci po postizanju oporavka dok će drugi dobiti preporuku uzimanja antipsihotika u trajanju od 3, 5 ili 7 godina nakon postizanja oporavka (ovisno o dobi, spolu, kliničkoj slici, komorbiditetima i sl).

Važan je cjelovit pristup oboljeloj osobi pa je tako važno osim liječenja psihotičnog poremećaja pristupiti liječenju svih drugih eventualnih tjelesnih komorbiditeta (tlak, šećer, štitnjača, tjelesna težina…).

Literatura

  1. Sadock BJ, Kaplan HI, Sadock VA. Kaplan & Sadock’s synopsis of psychiatry : behavioral sciences/clinical psychiatry. 11th ed. Philadelphia: Wolter Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins; 2015.
  2. World Health Organization. The ICD-10 classification of mental and behavioural disorders : diagnostic criteria for research. Geneva: World Health Organization; 1993.
  3. American Psychiatric Association., American Psychiatric Association. Diagnostic and statistical manual of mental disorders : DSM-5. 5th ed. Washington, DC: American Psychiatric Association; 2013.
  4. Semple D, Smyth R. Oxford handbook of psychiatry. 2nd ed. Oxford ; New York: Oxford University Press; 2009.
  5. Remington, G. Rational pharmacotherapy in early psychosis. British Journal of Psychiatry. 2005;187:77-84.
  6. Birchwood, M., Todd, P., Jackson, C. Early intervention in psychosis. The critical period hypothesis British Journal of Psychiatry 1998;172(S33):53-9.
  7. Birchwood, M. ur. Early intervention in Psychosis. A Guide to Concept Evidence and Intervention. 2002 John Wiley & Sons Ltd.
  8. McEvoy, JP., Lieberman, JA., Perkins, DO. i sur. Efficacy and tolerability of Olanzapine, Quetiapine and Risperidone in the Treatment of Early Psychosis: A Randomized Double-Blind 52-Week Comparison. American Journal of Psychiatry. 2007;164:1050-60.
  9. Kahn, RS., Fleischacker, WW., Boter, W. i sur. Effectiveness of antipsychotic drugs in first-episode schizophrenia and schizophreniform disorder: an open randomised clinical trial. The Lancet. 2008; 371:1085-97.
  10. Kikkert, MJ., Schene, AH., Koeter, MW. i sur. Medication Adherence in Schizophrenia: Exploring Patients’, Carers’ and Professionals’ Views. Schizophrenia Bulletin. 2006;32:786-94.
  11. Cooper, D., Moisan, J., Gregoire, JP. Adherence to atypical antipsychotic treatment among newly treated patients: a population-based study in schizophrenia. Journal of Clinical Psychiatry. 2007;68:818-25.
  12. Boden, R., Abrahamsson, T., Holm, G. Borg, J. Psychomotor and cognitive deficits as predictors of 5-year outcome in first-episode schizophrenia Nordic Journal of Psychiatry. 2014; 68: 282-8.
  13. Emsley, R., Medori, R., Koen, L., Oosthuizen, PP., Nierhaus, DJ., Rabinowitz, J. An open label trial of long acting risperidone in the treatment of subjects with recent onset psychosis. Journal of Clinical Psychopharmacology. 2008;28:210-3.
  14. Helgason, L. Twenty yeaars’ follow up of first psychiatric presentation of schizophrenia: what could have been prevented? Acta Psychiatrica Scandinavica 1990;81:231-5.
  15. Loebel, AD., Lieberman, JA., Alvir, JM., Mayerhoff, DI., Geisler, SH., Szymanski, SR. Duration of psychosis and outcome in first-episode schizophrenia. American Journal of Psychiatry. 1992;149:1183-8.
  16. May, PR., Tuma, AH., Dixon, WJ., Yale, C., Thiele, DA., Kraude, WH. Schizophrenia: a follow-up study of the results of five forms of treatment. Archives of General Psychiatry 1981;38:776-84.
  17. Perkins, DO., Gu, H., Weiden, PJ., McEvoy, JP., Lieberman, JA. Predictors of treatment discontinuation and medication nonadherence in patients recovering from a first episode of schizophrenia, schizophreniform disorder, or schizoaffective disorder: a randomized, double-blind, flexible-dose, multicenter study.  Journal of Clinical Psychiatry. 2008;69:106-13.
  18. Sullivan, HS. Affective experience in early schizophrenia. Am J Psychiatry 1927;83: 467-83.
  19. Faloon, IRH. Early intervention for first episodes of schizophrenia: a preliminary exploration. Pscychiatry 1992;55:4-15.
  20. McGorry, PD., Harrigan, SM., Amminger, SM., Norman, R., Malla, A.Untreated Initial Psychosis. American Journal of Psychiatry. 2001;158:1161-3.
  21. Robinson, DG., Woerner, MG., Alvir, JM. i sur. Predictors of treatment response from a first episode of schizophrenia or schizoaffective disorder. American Journal of Psychiatry. 1999;156:544-9.
  22. Emsley, R., Oosthuizen, PP., Kidd, M., Koen, L., Niehaus, DJ., Turner, HJ. Remission in first-episode psychosis: predictor variables and symptom improvement patterns. Journal of  Clinical Psychiatry 2006;67:1707-12.
  23. http://www.psychosis-bipolar.com/therapy-of-psychoses-08.html. accessed 27.1.2015.
  24. Emsley, R., Rabinowitz, J., Medori, R. Remission in early psychosis: Rates, predictors, and clinical and functional outcome correlates. Schizophrenia Research. 2007;89:129-39.
  25. McGorry, P., Alvarez-Himenez, M., Killackey, E. Antipsychotic Medication During the Critical Period Following Remission From First-Episode Psychosis: Less Is More. JAMA Psychiatry. 2013;70:898-900.
  26. Wunderink, L., Nieboer, RM., Wiersma, D. i sur. Recovery in remitted first-episode psychosis at 7 years of follow-up of an early dose reduction/discontinuation or maintenance treatment strategy: long-term follow-up of a 2-year randomized clinical trial. JAMA Psychiatry. 2013;70:913-20.
  27. Matthews, AM. A dose reduction/discontinuation strategy improves long-term recovery in people with remitted first-episode psychosis compared to maintenance therapy. Evidence Based Mental Health. 2014;17:10.
  28. Stahl, S. Long-acting injectable antipsychotics: shall the last be first? CNS Spectrums. 2014;19:3-5.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Glavobolja

Konstantne glavobolje

Nesanica

Kognitivna bihevioralna terapija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Elektrostimulativna terapija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Bipolarni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Nesanica

Kako si pomoći kod nesanice?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?