Arterijska hipertenzija – tihi ubojica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu.

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja  jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu. Povezanost arterijske hipertenzije i aterosklerotske bolesti srca, poznata je već dugi niz godina. Učestalost hipertenzije u Hrvatskoj podjednaka je kao i u Europskim zamljama i iznosi oko 40%. Nekoliko je uzroka ovakvoj, epidemijskoj pojavnosti bolesti. To su, prije svega, povećanje životnog vijeka ljudi, prekomjerna tjelesna masa, prekomjerni unosa kuhinjske soli u hrani i nedovoljna tjelesna aktivnost.

Sama bolest može se podjeliti na primarnu hipertenziju, koja je i najčešći oblik bolesti, a predstavlja bolest krvnih žila ljudskog organizma. Drugi oblik je sekundarna hipertenzije, koja ima uzrok izvan krvožilnog sustava i koja je prisutna u 5-10% bolesnika s hipertenzijom. Značajna razlika između ova dva oblika bolesti je u tome što je primarna hipertenzija doživotna i kronična bolest, koja zahtjeva i doživotno liječenje. Sekundarni oblik hipertenzije je izlječiv, a javlja se, prvenstveno u mlađih dobnih skupina. Poseban problem predstavljaju mladi pretili ljudi ili čak i djeca, koji već u ranoj životnoj dobi razvijaju arterijsku hipertenziju i kod kojih predstoji cjeloživotna borba sa ovom opakom bolesti.

Povišeni krvni tlak dugotrajno dovodi do oštećenja čitavog niza organa. To su prije svega ateroskleroza svih krvnih žila organizma, koja dovodi do pojave angine pektoris i infarkta miokarda, moždanog udara ili bolesti arterija nogu. Nadalje, tu je i oštećenje bubrega, zadebljanje srčanog mišića, oštećenje vida. Tek pravovremenim početkom terapijskih mjera, te striktnim održavanjem krvnog tlaka ispod vrijednosti 140/90mmHg, možemo prevenirati oštećenja ciljanih organa. Visina krvnog tlaka direktno je vezana uz očekivano trajanje života određene osobe. Poznata je studija koja je utvrdila da muškarac od 35 godina s vrijednostima krvnog tlaka 120/80 živi 20 godina dulje no njegov vršnjak s vrijednostima krvnog tlaka 150/90mmHg.

U borbi protiv hipertenzije, na raspolaganju su nam različite mjere liječenja. To su prije svega nefarmakološke mjere, koje mora provoditi svaki hipertoničar, a sastoje se od redukcije tjelesne mase kod pretilih bolesnika, umjerena tjelesna aktivnost i dijeta sa smanjenim unosom kuhinjske soli. Ipak, u većine hipertoničara, ovakve mjere neće biti dovoljne, te je potrebna terapija lijekovima. U težim stupnjevima hipertenzije to može znaćiti i nekoliko različitih lijekova istovremeno ili kroz 24 sata.

Poražavajuća je činjenica to što se, unatoč vrlo potentnim lijekovima, uspješno liječi tek 30tak % hipertoničara. Uzrok tome je što je hipertenzija bolest koja ne boli, te radi štetu „polako i u tišini“. Stoga veliki broj bolesnika nije ni svjestan postojanja bolesti. Drugi dio bolesnika je svjestan postojanja bolesti, ali nije zainteresiran za liječenje „nečega što ne boli“. No, kad šteta jednom nastane, povratka u puno zdravlje više nema. Zbog svega spomenutog, neobično je važno pravovremeno prepoznati početak bolesti i pridržavati se mjera liječenja predloženih od strane obiteljskog liječnika. U slučaju težih oblika hipertenzije, svakako će biti potrebna i pomoć liječnika specijaliziranih za liječenje ove bolesti: nefrologa ili kardiologa.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute