Aneurizma torakalne aorte

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Aneurizma aorte je lokalno ili difuzno proširenje lumena aorte. Lokalizacija aneurizme može biti u uzlaznom dijelu, u luku aorte ili u silaznom dijelu torakalne aorte. Aneurizma može biti fuziformnog ili sakularnog oblika. Većina bolesnika je bez simptoma. Pojava simptoma ovisi o lokalizaciji aneurizme i o njezinoj veličini.

Aneurizma aorte je lokalno ili difuzno proširenje lumena aorte. Lokalizacija aneurizme može biti u uzlaznom dijelu, u luku aorte ili u silaznom dijelu torakalne aorte. Aneurizma može biti fuziformnog ili sakularnog oblika. Predisponirajući čimbenici nastanka aneurizme su trauma prsnog koža, arterijska hipertenzija, Marfanov sindrom, starija životna dob, muški spol, upalne bolesti, bolesti vezvnog tkiva ili idiopatski uzroci. Većina bolesnika je bez simptoma. Pojava simptoma ovisi o lokalizaciji aneurizme i o njezinoj veličini. Uz anamnezu i klinički pregled od dijagnostičkih postupaka koristimo elektrokardiografiju (EKG), RTG snimku pluća i srca, transtorakalnu ehokardiografiju (TTE), transezofagusnu ehokardiografiju (TEE), klasičnu angiografiju, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) s angiografijom i nuklearnu magnetnu rezonanciju (NMR).

Najčešći simptom aneurizme torakalne aorte je bol u prsima i u leđima. Osim boli bolesnici mogu imati otežano disanje ili dispneju, suhi kašalj, promuklost i smetnje s gutanjem. Navedeni simptomi uzrokovani su pritiskom aneurizme na okolne organe u prsnom košu, poglavito na dušnik i na jednjak. U odraslih osoba aneurizma i disekcija spadaju u dosta česte patološke promjene torakalne aorte. Prema literaturnim podacima incidencija aneurizme torakalne aorte otprilike je 10 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika, dok je incidencija disekcije torakalne aorte od 2,6 do 3,5 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika.

Što se tiče liječenja aneurizme torakalne aorte imamo na raspolaganju više mogućnosti. Za manje i asimptomatske aneurizme obično nije potrebna posebna terapija, jedino liječimo pridružene bolesti, ako su prisutne. Veće i simptomatske aneurizme silaznog dijela torakalne aorte možemo liječiti kirurški ili endovaskularnom implantacijom stent grafta. Prva endovaskularna implantacija stent grafta izvedena je prije gotovo 30 godina u Ukrajini.

Opisati ću simptome, dijagnostičke postupke i liječenje velike aneurizme i disekcije silaznog dijela torakalne aorte. Bolesnica u dobi od 52 godine imala je izražene smetnje u vidu učestalih boli u prsima s lijeve strane i u leđima uz otežano disanje, kašalj te smetnje s gutanjem. Učinjenim dijagnostičkim pretragama isključen je akutni koronarni sindrom. Ehokardiografijom i MSCT angiografijom ustanovljeno je veliko proširenje – aneurizma (širina aneurizme više od 10 cm) silaznog dijela torakalne aorte. Također je ustanovljena disekcija proširenog dijela silazne aorte, te pritisak na traheju i na jednjak što je uzrokovalo izražene simptome bolesnice. Zbog pridruženih bolesti nije bilo moguće bolesnicu podvrgnuti kirurškm liječenju aneurizme silaznog dijela torakalne aorte. Kod bolesnice je učinjena endovaskularna implantacija dva stent grafta u jednom vodećem europskom kardiokirurškom centru. Kontrolne pretrage i dugoročno praćenje bolesnice tijekom 8 godina, pokazuju da više nema simptome koji su bili uzrokovani patološkim promjenama torakalne aorte.

U zaključku možemo reći da je veća incidencija aneurizme nego disekcije torakalne aorte. Suvremene dijagnostičke metode omogućuju brzu i točnu dijagnozu patoloških promjena torakalne aorte. Mogućnosti liječenja su kirurške ili endovaskularna implantacija stent grafta s odličnim kratkoročnim i dugoročnim rezultatima.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Prehrana shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Jetra

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Srce Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute