Rezultati istraživanja pokazuju da 6,6 milijuna žena boluje od kardiovaskularnih bolesti u SAD, a 2,7 milijuna preboljelo je infarkt miokarda. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u žena. Smrtnost nakon preboljelog infarkta miokarda veća je u žena nego u muškaraca.
Rezultati istraživanja pokazuju da 6,6 milijuna žena boluje od kardiovaskularnih bolesti u SAD, a 2,7 milijuna preboljelo je infarkt miokarda. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u žena. Smrtnost nakon preboljelog infarkta miokarda veća je u žena nego u muškaraca. Godinu dana nakon akutnog infarkta miokarda umire više žena (26%) nego muškaraca (19%), a pet godina nakon infarkta miokarda umire također više žena (47%) nego muškaraca (36%).
Od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u žena pušenje cigareta jedan je od najvažnijih koji se može prevenirati, a smatra se da je glavni uzrok infarkta miokarda u žena mlađih od 55 godina. U toj dobi pušenje cigareta povećava rizik infarkta miokarda u žena sedam puta. Pri usporedbi mlađih i starijih žena po učestalost pušenja cigareta i pretilosti vidi se da je veća učestalost ova dva čimbenika rizika u mlađih žena. Što se tiče pretilosti oko trečina žena u SAD-u su pretile, a od njih oko 7% imaju ekstremnu pretilost (ITM više od 40 kg/m2). Unazad 15 godina ustanovljeno je povećanje učestalosti pretilosti i u žena u dobi iznad 60 godina. Pretilost u žena povećava rizik kardiovaskularnih događaja skoro četiri puta. Pretilost je važan čimbenik rizika akutnog infarkta miokarda u žena i povećava taj rizik skoro tri puta. Rizik akutnog infarkta miokarda povezan je s metaboličkim sindromom koji je češći u mlađih žena nego u starijim dobnim skupinama. Šećerna bolest je povezana s pretilosti i metaboličkim sindromom i više povećava rizik koronarnih događaja u žena nego u muškaraca. Šećerna bolest snažan je čimbenik rizika poglavito u mlađih žena za srčanožilne bolesti uključujući akutni koronarni sindrom i povećava rizik četiri do pet puta. Žene i muškarci imaju slični rizik nastanka ventrikulskih aritmija nakon akutnog infarkta miokarda. Oko 6% do 10% bolesnika s akutnim infarktom miokarda ima ventrikulske aritmije. Ventrikulske aritmije u akutnom infarktu miokarda utječu na povećanje mortaliteta. Fibrilacija atrija se javlja u 6% do 9% bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a povezana je s povećanim rizikom zatajenja srca i moždanog udara, a također povećava i mortalitet tri mjeseca nakon akutnog infarkta. Žene i stariji bolesnici imaju povećani rizik nastanka fibrilacije atrija. Otprilike 7% bolesnika koji budu hospitalizirani zbog akutnog infarkta miokarda imaju značajne bradiaritmije. Žene imaju veći rizik nastanka bradiaritmija i atrioventrikulskog (AV) bloka višeg stupnja u akutnom infarktu miokarda nego muškarci. AV blok višeg stupnja u akutnom infarktu miokarda inferiorne lokalizacije povećava smrtnost tijekom jednog mjeseca, šest mjeseci i godinu dana nakon akutnog infarkta miokarda. Skromna su saznanja o prognostičkim čimbenicima lošeg ishoda liječenja nakon infarkta miokarda u žena. Za prognostičku procjenu od velike koristi je istisna frakcija lijeve klijetke i EKG parametri. U procjeni petogodišnje smrtnosti nakon akutnog infarkta miokarda važan je sinusni ritam. U slučaju da u EKG-u nije prisutan sinus ritam u akutnom infarktu tada je petogodišnja smrtnost u žena veća nego u muškaraca. Od psihosocijalnih čimbenika rizika vrlo je važna depresija i njezin utjecaj na loši ishod liječenja bolesnika s ishemijskom bolešću srca. Prevalencija depresije je otprilike 20% nakon infarkta miokarda, a dva puta je veća u žena nego u muškaraca. Depresija je povezana s trostrukim povećanjem rizika smrti i ostalih neželjenih srčanih događaja u žena.
U zaključku važno je naglasiti da pušenje cigareta, pretilost i šećerna bolest više povećavaju rizik infarkta miokarda u žena nego u muškaraca. Važna su buduća klinička ispitivanja u cilju poboljšanja ishoda liječenja žena s akutnim infarktom miokarda. Tome cilju idu i poboljšanja dijagnostičkih i terapijskih postupaka za spazam koronarne arterije, spontanu koronarnu disekciju i mikrovaskularnu koronarnu bolest u žena. Za smanjenje mortaliteta i poboljšanja kvalitete života žena nakon infarkta miokarda potrebne su kontinuirane mjere sekundarne prevencije, a koje bi trebale provoditi sve tri razine zdravstvene zaštite.
28.4.2016