Preskoci srca

Poštovana dr Frančula Zaninović,

javljam se po drugi puta (niže kopiram svoj prethodni upit i Vaš odgovor).
U međuvremenu sam odradila MR srca te je nalaz: Valvularni aparat srca morfološki djeluje uredno. Srčane šupljine(: LV (EDV 70ml/m2) i LA 18 cm2, DA 20 cm2, DV 38 mm (EDV 64 ml/m2). Bulbus aorte 31 mm, ascedentna aorta 29 mm.
Miokard: normalne debljine (do 10 mm), trabekule u segmentu 16 bez dovoljno kriterija za NCLV, bez segmentalnih ispada u kontraktilnosti. EF 53%.
Perikard bez izljeva.
Funkcija i tkivna karakterizacija: LGE: u kasnim postkontrastnim sekvencama bez patološke imbibicije miokarda.
Zaključak: kavitalne dimenzije u granici normale. Globalna sistolička funkcija klijentki je dobra. U kasnim postkontrastnim sekvencama bez patološke imbibicije miokarda.

Ergometrija koja je prije rađena je bila uredna, oodnosno tlak je rastao od 110/70 do 140/90 i spustio se u očekivanom vremenu. Broj otkucaja je išao do 155/min. Nije bilo preskoka u tih 5-6 minuta.

Tlak je sada više manje normalan (do 130/90, uglavnom i niži od toga). Primjetila sam da mi stres (ponajviše na poslu, managerski tip posla) uzrokuje porast tlaka, te ga se trudim mjeriti kad osjetim da sam smirena. Još uvijek osjetim preskoke srca.

Zanima me da li, obzirom na ove nalaze, smijem planirati trudnoću? Da li je broj preskoka utvrđenih holterom normalan, odnosno može li mi nešto biti od tih preskoka, ili su samo neugodni? Concor ne uzimam zbog planiranja trudnoće. Liječnik opće prakse u slučaju tahikardije preporuča Normabel od 2 mg.

Također, da li je nalaz magnetske uredan? Svjesna sam da Google nije baš najbolji doktor, no nalazim na svakakve informacije.

Puno Vam hvala na vremenu i odgovoru.

Prethodni post:
Poštovani, imam 38 god, 179 cm i 68 kg, Majka sam dvoje djece u dobi od 7 i 3 godine. Planiram treću trudnoću te Vas molim za mišljenje. Nedavno sam izmjerila tlak (koji je inače 90/50) i dobila vrijednost 135/120. Obavila sam sve potrebne pretrage: uzv srca je uredan, holter 1300 VES i 555 SVES (nešto tahikadrije ali znam razlog tome), ergometrija uredna. Kardiolog preporučuje Concor da smanji eventualni porast tlaka i aritmije, međutim obzirom na planiranje trudnoće kaže da zasad ne krećemo s terapijom.
Poslana sam na MR srca slijedećeg tjedna.
Od tada je tlak ponovno dobar, dakle moj normalan niski tlak, do jučer kad mjerim 138/122, a nakon 10 min 149/129. Kod liječnika nakon pola sata je bio 145/80. Da li je moguće da tlakomjer pokazuje krive vrijednosti (zašto samo meni a ostalim ukućanima ne) ili je moguć takav skok u tlaku i tako blizu vrijednosti? Liječnik opće prakse kaže da su te vrijednosti nemoguće. Trebam li se brinuti te mogu li planirati trudnoću ako MR srca bude OK?

poštovana, Ne znam iz kojeg razloga se traži MR srca. Da li se sumnja na kardiomiopatiju? S trudnoćom se strpite dok svu obradu ne učinite. Savjetujem da se javite nefrologu ukoliko se radi o ovakvim oscilacijama tlaka jer će on učiniti obradu da se isključi organski uzrok povišenog tlaka. Concor vam je dat zbog poremećaja ritma srca, a navodite da je ergometrija uredna. Da li to znači da pri opterećenju nemate aritmija i da vam je porast tlaka uredan, odnosno primjeren opterećenju? Da li ste obavili holter tlaka (KMAT)? Ako se nalazi srca pokažu uredni i tllak bude dalje u granici normale, možete planirati trudnoću. U slučaju povišenog tlaka, takve trudnoće su rizične, ali postoje lijekovi koji su manje štetni za dijete, pa se ordiniraju i u slučaju planske trudnoće kod žena koje imaju arterijsku hipertenziju. Lijepi pozdrav

20.11.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Nalaz MR srca je u potpunosti uredan, isključena je kardiomiopatija (nekompaktna) kao mogući uzrok poremećaja ritma.
Prema nalazu ergometrije, vaša reakcija krvnog tlaka u opterećenju je normalna (nema hipertenzivne reakcije), a također nema poremećaja srčanog ritma. Dobar je znak da nema aritmija u opterećenju.
Concor u slučajevima kad se ne nađe bolesti srca i u fizičkom opterećenju nema poremećaja ritma, često i nije lijek izbora. Kod vas je stres vjerojatni okidač oscilacija tlaka, pa i poremećaja ritma.
Za sada je u redu savjet Vašeg obiteljskog liječnika da po potrebi uzmete Normabel. Pokušajte stres staviti pod kontrolu (danas je on sveprisutan, pa pokušajte naći tehnike koje vas opuštaju), primjenjujte zdrave prehrambene navike,
reducirajte sol u ishrani, kontrolirajte krvni tlak u kućnim uvijetima.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Stres

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Stres

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]