Premoštenje koronarnih arterija već dugi niz godina etablirana je metoda liječenja koronarne bolesti srca. Cilj operacije premoštenja koronarnih arterija je ublažavanje ili potpuno uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i sniženje smrtnosti.
Ograničen je broj dostupnih studija koje uključuju u istraživanje bolesnike mlađe od 50 godina, a koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija. U Švedskoj je provedano istraživanje na više od 4000 bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija u dobi prije 50 godine života. Prosječna dob bolesnika bila je 46 godina, a vrijeme praćenja bilo je dugoročno, tijekom 17 godina, dok je prosječno vrijeme praćenja bilo 10,9 godina.
Tijekom praćenja umrlo je 490 bolesnika (12%). Srčanožilni uzroci smrtni bili su u 5,8% boelsnika, nesrčanožilni u 4,8% i nepoznati uzrok smrti u 1,8% bolesnika. Nakon 5 godina praćenja preživljenjebilo je 96% bolesnika, nakon 10 godina praćenje 90% i nakon 15 godina praćenja 82% bolesnika. Preživljenje mlađih bolesnika koji su imali 50 ili manje godina bilo je značajno bolje nego bolesnika u dobi od 51-70 godina ili starijih od 70 godina koji su podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija.
Analiza čimbenika rizika pokazuje da je 72,5% bolesnika mlađih od 50 godina imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Ako napravimo usporedbu s rezultatima ispitivanja koje sam proveo na bolesnicima nakon premoštenja koronarnih arterija vidimo da je u našoj populaciji još veći veliki broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću (89,5%). Mlađi bolesnici imali su višu prevalenciju šećerne bolesti tipa 1, a nižu prevalenciju šećerne bolesti tipa 2 nego stariji bolesnici.U ovom istraživanju također je analizirana kumulativna incidencija smrtnih ishoda i incidencija velikih neželjenih srčanožilnih događaja tijekom dugoročnog praćenja.
Ispitana je i učestalost infarkta miokarda i potrebe za ponovnom operacijom premoštenja koronarnih arterija. Veliki neželjeni srčanožilni događaji ustanovljeni su u 32% bolesnika, a 14% bolesnika podvrgnuto je ponovnoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Čimbenici povezani s neželjenim srčanožilnim događajima su: šećerna bolest tipa 1, povišeni krvni tlak, bolest perifernih arterija, preboljeli moždani udar, ovisnost o alkoholu, oštećenje bubrežne funkcije, snižena istisna frakcija lijeve klijetke i kronična opstruktivna plućna bolest.
Rezultati istraživanja pokazali su koji su najvažniji čimbenici rizika za smrtni ishod zbog svih uzroka. U ove čimbenike spadaju kronična bubrežna insuficijencija, snižena istisna frakcija lijeve klijetke tj. oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke i kronična opstruktivna plućna bolest. Što se tiče čimbenika rizika za smrtni ishod kod mlađih bolesnika oni su slični već dobro poznatim čimbenicima rizika za starije bolesnike u dugoročnom praćenju.
Tijekom dugoročnog praćenja bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija ustanovljena je manja incidencija velikih neželjenih srčanožilnih događaja u mlađih nego u starijih bolesnika. Znači da mlađi bolesnici podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija imaju manji rizik loših neželjenih ishoda nego stariji bolesnici.
Rezultati ovog vrlo važnog i vrlo korisnog istraživanja objavljeni su u prestižnom znanstvenom medicinskom časopisu Circulation u broju za svibanj 2015.godine.
Na kraju možemo zaključiti da mlađi odrasli bolesnici podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija imaju nižu smrtnost i nižu incidenciju neželjenih srčanožilnih događaja nego stariji bolesnici tijekom dugoročnog praćenja. Ustanovljena je povezanost između kronične bubrežne insuficijencije, snižene istisne frakcije lijeve klijetke, kronične opstruktivne plućne bolesti i smrtnosti zbog svih uzroka nakon premoštenja koronarnih arterija.
23.12.2015
