Statini i periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Opće je poznata činjenica da su statini učinkoviti u terapiji koronarne bolesti srca. Periferna arterijska bolest (PAB) uzrokuje postupno smanjenje protoka krvi u donjim ekstremitetima, rukama i vitalnim organima.

Sužavanje arterija donjih ekstremiteta uzrokuje bolnost i slabost nogu, najčešće u području listova tijekom ili neposredno nakon opterećenja što nazivamo klaudikacijama. Bolesnici s PAB imaju povišeni rizik za koronarnu bolest srca. Obje bolesti u podlozi imaju sužavanje arterija aterosklerotskim plakom. Medikamentna terapija u navedenih bolesnika obično podrazumijeva primjenu statina, antiagregacijsku terapiju te inhibitore angiotenzin-konvertaze ili blokatore angiotenzinskih receptora.

Statini onemogućavaju ugradnju kolesterola i progresiju plaka u arterijama te je njihova primjena od iznimnog značenja u perifernoj arterijskoj bolesti. Recentne studije pokazale su da bolesnici s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti također imaju značajnu korist od primjene statina, konkretno 50% manje infarkta miokarda i moždanog udara te značajno manje amputacija i smrtnih ishoda. 

U istraživanje Kumbhani i sur. uključeno je oko 6000 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti u okviru međunarodnog REACH registra, te su praćeni tijekom vremenskog intervala od 4 godine. Iako su statini preporučeni u terapiji svih bolesnika s PAB, istraživanje je pokazalo da je manje od 2/3 bolesnika (62,2%) uzimalo statin u terapiji.

Primjena statina bila je povezana s 18% smanjenjem rizika komplikacija s ekstremitetima, što je uključivalo pogoršanje klaudikacijskih tegoba te potrebu za revaskularizacijskim procedurama. Još važnije, uočena je 36 do 40% redukcija potrebe za amputacijama u bolesnika koji su uzimali statine. Rizik za velike kardiovaskularne događaje (smrtni ishod, infarkt miokarda, moždani udar) bio je smanjen za 17% kod primjene statina.

Dakle, jasno je pokazano da statini ne samo da smanjuju rizik infarkta miokarda i moždanog udara, nego smanjuju i rizik amputacija.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kaliforniji Davis pratilo je 380 bolesnika s uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti. Medijan praćenja iznosio je 409 dana.  Najčešće korišteni statini bili su simvastatin i atorvastatin. Prosječna dob bolesnika bila je 69 godina. Bolesnici koji su uzimali statine češće su bolovali od šećerne bolesti, hipertenzije, koronarne bolesti i imali anamnezu infarkta miokarda ili karotidne bolesti (p

Dakle, bolesnici s kritičnom ishemijom ekstremiteta koji su uzimali statine imali su značajno manje velikih kardiovaskularnih događaja i amputacija ekstremiteta prema rezultatima navedenog retrospektivnog istraživanja. Rizik ukupne smrtnosti i amputacije ekstremiteta također je bio upola niži u bolesnika na terapiji statinima (omjer izgleda 0,53).

Navedeno dodatno potkrepljuje dokaze koji podupiru smjernice o primjeni statina za sve bolesnike s perifernom arterijskom bolesti, uključujući i one u uznapredovalim stadijima. Zanimljivo je uočiti iz ove retrospektivne unicentrične studije da agresivna terapija statinima ne samo da smanjuje rizik za infarkt miokarda, moždani udar i smrtni ishod, već smanjuje i broj amputacija u uznapredovaloj perifernoj bolesti. Loše je što je samo 65% bolesnika primalo statin u terapiji, iako smjernice preporučuju njihovu rutinsku primjenu u bolesnika s PAB. Buduće studije trebat će dati odgovor o ciljnim vrijednostima LDL-kolesterola u ovoj skupini bolesnika visokog rizika.

Rezultati navedenih istraživanja koji pokazuju da samo 60-65% bolesnika s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti uzima statinsku terapiju, pokazuje koliko još moramo raditi na optimizaciji liječenja navedene populacije bolesnika, koja se u pogledu medikamentne terapije ne bi trebala značajnije razlikovati prema bolesnicima s koronarnom bolesti.

Usprkos smjernicama, rutinska primjena statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti je značajno rjeđa u odnosu na bolesnike s koronarnom bolesti. Heart Protection Study istraživanjem obuhvaćeno je više od 20. 000 bolesnika sa ili bez poznate periferna arterijske bolesti te je istraživan učinak statina na ishod bolesti. Relativno smanjenje rizika prvog vaskularnog događaja iznosilo je 16%, neovisno o vrijednosti ulaznog LDL kolesterola. Pojedine su studije pokazale poboljšanje funkcionalnog kapaciteta u bolesnika s intermitentnim klaudikacijama uz terapiju statinima. Cochrane baza podataka pokazala je da terapija statinima poboljšava 6-minutni test hodanja i produljuje crtu bezbolnog hoda u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti. No mehanizmi navedenog učinka nisu u potpunosti razjašnjeni.

Na osnovu navedenih istraživanja pokazano je da terapija statinima u bolesnika sa simptomatskom uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti ne samo smanjuje rizik infarkta miokarda, moždanog udara i smrtnog ishoda, već i rizik amputacija. Razočarava činjenica da usprkos jasnim preporukama, više od 1/3 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti nije primala terapiju statinima.

Navedeni rezultati ukazuju na potrebu podizanja svijesti o primjeni statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti, kako među kardiolozima, angiolozima, vaskularnim kirurzima, neurolozima te liječnicima obiteljske medicine. Buduća će istraživanja dati odgovore o mogućoj koristi primjene viših doza statina, kao i vrsti statina, te odrediti biološke puteve koji bi objasnili pozitivne učinke statina u navedenoj populaciji bolesnika.

Literatura

Aung PP, Maxwell HG, Jepson RG, Price JF, Leng GC. Lipid-lowering for peripheral arterial disease of the lower limb. Cochrane Database Syst Rev. 2007 Oct 17;(4):CD000123.

Westin GG, Armstrong EJ, Bang H, Yeo KK, Anderson D, Dawson DL, Pevec WC, Amsterdam EA, Laird JR.Association between statin medications and mortality, major adverse cardiovascular event, and amputation-free survival in patients with critical limb ischemia. J Am Coll Cardiol. 2014 Feb 25;63(7):682-90. doi: 10.1016/j.jacc.2013.09.073.

Kumbhani DJ, Steg PG, Cannon CP, Eagle KA, Smith SC Jr, Goto S, Ohman EM, Elbez Y, Sritara P, Baumgartner I, Banerjee S, Creager MA, Bhatt DL; REACH Registry Investigators.Statin therapy and long-term adverse limb outcomes in patients with peripheral artery disease: insights from the REACH registry. Eur Heart J. 2014 Nov 1;35(41):2864-72. doi: 10.1093/eurheartj/ehu080.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Escherichia coli

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Djeca

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

RTG pluća

RTG pluća i sinusa – molim savjet

Muškarci

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Trudnoća

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Spermiokultura

Što govori nalaz spermiokulture?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?