Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) i prikaz slučaja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Poremećaji raspoloženja predstavljaju najčešće psihičke poremećaje današnjice, promjene u raspoloženju uz promjenu nagonskih dinamizama, mišljenja, volje dovode do upadljivih promjena u ponašanju oboljele osobe.

To su ozbiljni mentalni poremećaji koji utječu na cjelokupno funkcioniranje pacijenta.

Jedan od najtežih poremećaja raspoloženja je bipolarni afektivni poremećaj (BAP), to je kronični poremećaj sa promjenama raspoloženja u kojemu se izmijenjuju  faze povišenog raspoloženja i manične epizode uz osjećaj povišene energije i aktivnosti  s fazama sniženog raspoloženja, depresije i pada energije. Između faza nastupa faza normalnog raspoloženja (eutimije). Poremećaj karakterizira, često kronični, recidivirajući tijek sa povremeno akutnim epizodama.  U dosta slučajeva se teško dijagnosticira, to je težak poremećaj jer su pacijenti skloni u depresivnim fazama sucidalnom ponašanju.

Prema  međunarodnoj klasifikaciji  bolesti BAP predstavlja subkategoriju poremećaja raspoloženja, uz to visok postotak osoba  čak i do 40 posto  ne dolazi tražiti psihijatrijsku pomoć. To su ozbiljni mentalni poremećaji koji utječu na cjelokupno funkciniranje pacijenta.Taj poremećaj je po učestalosti treći uzrok dijagnosticiranja prijevremene nesposobnosti za rad sa značajnim padom psihosocijalnog funkcioniranja i smanjenom kvalitetom života.

Etilogija BAP-a je rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika. U patogenezi  poremećaja  značajnu ulogu imaju  abnormalnosti neurotransmiterskih  funkcija uz genetsku predispoziciju. Psihosocijalni stres često prethodi prvoj maničnoj epizodi  ali kasnije u recidivu bolesti nije uočen taj utjecaj. Psihodinamske teorije smatraju maniju obramebenom reakcijom od depresije.

BAP najčešće započinje  depresijom, većina pacijenata ima depresivne i manične epizode, a manji postotak isključivo manične  epizode. Depresivne epizode učestalije recidiviraju i dulje traju. Uz promjene rasploženja  ovaj poremećaj dovodi i do oštećenja u ostalom psihičkom funkcioniranju  utječe na  smetnje  pažnje, mišljenja, nagona i volje. U  hipomično-maničnoj fazi  pacijenti su vedro raspoloženi veseli, puni energije, malo spavaju, skloni nepromišljenim postupcima, povišenog libida,  neskloni liječenju.

U depresiji pacijent je sniženog raspoloženja, depresivnog afekta  uz gubitak energije, zanimanja i uživanja,  uz često osjećaj krivnje, bezvrijednosti, smetnje spavanja. Uz sniženo, depresivno raspoloženje ima i niz emocionalnih neugodnih proživljavanuja kaošto su potištenost, utučenost, očaj, tuga, preplavljeni su strahom, anhedonični (ništa ih ne veseli), psihomotorno su usporeni, bezvoljni , oslabljene pažnje.  Učestalije  „osjećaj bezosjećajnosti“ što je odraz duboke depresije. U agitiranim depresivnim fazama jaka anxioznost mijenja ponašanje, oni postaju nemirni i razdražljivi, uz učestala suicidalna promišljanja.

Česte su vegetativne smetnje u vidu cijelog niza  polimorfnih tjelesnih simptoma. U obje faze BAP-a mogu biti prisutni i psihotični simptomi. Ponekad  pacijenti pokazuju miješanu sliku ili brze izmjene faza. Liječenje BAP-a  se bazira na kombiniranom pristupu, razlikujemo liječenje u akutnoj fazi , u fazi stabilizacije te s ciljem prevencije nove epizode bolesti.

U liječenju depresivne faze BAP-a  naglasak je na liječenju  lijekovima koji stabilizairaju rasploženje  a koji posjeduju antidepresivna svojstava  uz to ne induciraju manične  epizode (lamotrigin, litij, kvetiapin, olanzapin). Antidepresivi (inhibitori ponovne pohrane serotonina) se uvode i to poglavito uz stabilizator raspoloženja  i to ako pacijent nije reagirao na terapiju  (litijem, lamotriginom, kvatiapinom ili olanzapinom) i u ograničenom trajanju (nikad monoterapija) kod teških depresivnih faza uz suicidalno ponašanje.

Kod blagih depresivnih epizoda uključuje se u terapiju kao prvi izbor stabilizator raspoloženja  (litij , lamotrigin), ako monoterapija nije uspješna dodaje se u terapiju i antidepresiv. Ako je pacijent na antimaničnoj medikaciji valproatom, treba dodati litij ili lamotrigin ili zamijenti valproat litijem ili lamotriginom. U izboru antipsihotika  prednost se daje atipičnim antipsihoticima (kvetiapinu i olanzapinu).

U liječenju teške depresivne epizode sa psihotičnim simptomima prvi izbor u liječenju je kombinacija stabilizatora rasploženja i to poglavito atipičnih antispihotika, poglavito  se uključuje kvetiapin i i olanzapin. Ako nema povoljnog poboljšanja na terapiju prvog izbora u teškoj psohitičnoj depresiji preporučuje se promjena  atipičnog antipsihotika, zatim promjena antidepresiva, a potom kombinacija  stabilizatora rasploženja uz antispihotik.

Preporučuju se i psihoterapijske metode liječenja, razne individulne i grupne  psihoterapijsike tehnike,  kao što su kognitivno-bihevioralna, interpersonalna i obiteljska. Psihotrapijski i socioterapijski pristup su važna nadopuna dobrog farmakološkog liječenja. Prikaz slučaja pacijentice koja ima 40 godina, dugogodišnji psihijatrijski pacijent od  rane mladosti od kada je učestalo hospitalizirana na psihijatrijskom odjelu u maničnim fazam bolesti sa psihotičnim simptomima.

Dugi niz godina do unazad 10-tak godina pacijentica  ima  učestale faze  pogoršanja bolesti kada  je najščešče liječena na našem odjelu  klasičnim neurolepticima uz stabilizator raspoloženja, na tu terapiju stanje se u maničnim fazama stabilizira ali faze remisije kratko traju, rijetko su bile evidentirane depresivene epizode koje nisu zahtjevale hospitalizaciju. Inače pacijentica je  uvijek bila suradljiva kod liječenja.

Nakon zadnje hospitalizacije unazad  8 godina zbog rezistencije na  klasične neuroleptike u terapiju se uvede  atipični antipsihotik (olanzapin i stabilizatopr rasploženja valproat),  na koju terapiju se vrlo brzo povuče manična faza bolesti, stanje se dobro stabiliziara i pacijentica se od tada liječi ambulantno kontinuirano, redovna u terapiji i kontrolama sve to vrijeme bez recidiva bolesti i bez potrebe za hospitalnim liječenjem što je bitno utjecalo  na kvalitetno  funkcioniranje pacijentice u svakodnevnom životu u obitelji i društvu gdje aktivna u socijalnim relacijama uključena u psihoterapijski tretman.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]