Alzheimerova bolest 1. dio.

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Alzheimerova bolest je neurološka bolest kod koje dolazi do propadanja moždanih stanica što dovodi do gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja.

Neurodegenerativni tip demencije je bolest koja počinje s blagim smetnjama i progresivno se pogoršava. Neurodegenerativna bolest znači da moždane stanice postupno propadaju s vremenom; bolest je progresivna, neizlječiva, a rezultira smrtnim ishodom. Alzheimerova demenacija javlja se kao posljedica Alzheimerove bolesti, a kako bolest napreduje, psihički je poremećaj sve izrazitiji. 

Pretpostavlja se da će 2010. godine oko 4.7 milijuna osoba od 65 godina i starijih, u SAD-u, bolovati od Alzheimerove bolesti. Prema podacima iz 2013. godine za SAD oko desetina osoba starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest, a onih starijih od 85 godina oboljelih je jedna trećina.

Postoji više različitih tipova demencije, no Alzheimerova bolest je najčešći uzrok gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja – smatra se da je u nekih 60 do 80% ona uzrok demencije. Drugi najčešći uzrok demencije je vaskularna demencija, a uzrokovana je moždanim udarom.

Svi tipovi demencija, pa tako i Alzheimerova bolest, uzrokovani su smrću moždanih stanica. Kod Alzheimerove bolesti smanjuje se ukupni obujam mozga čije tkivo ima sve manje i manje moždanih stanica i spojnica. Iako se to ne može vidjeti na živom mozgu, postmortalna autopsija će pokazati malene nakupine u živčanom tkivu koje se nazivaju plakovi i čvorovi. Plakovi su nakupine proteinskih fragmenata (tzv. beta-amiloidi), a izgrađuju prostore između živčanih stanica. Čvorovi su isprepletena vlakna proteina koji se nazivaju tau proteini, a izgrađuju unutrašnjost stanice. Kod većine ljudi plakovi i čvorovi se stvaraju kako osoba stari, no kod onih s Alzheimerovom bolešću taj je proces puno brži, a događa se u određenim područjima – početno u područjima povezanim s pamćenjem, a zatim se širi u druga moždana područja. No, osim ovog procesa postoji mogućnost da se u podlozi događa i neki drugi proces koji zapravo uzrokuje Alzheimerovu bolest, no to još nije sigurno.  Ovaj tip promjena vidljiv je i u nekim drugim poremećajima, pa se istražuju moguće proteinske abnormalnosti.

Smatra se da određeni faktori mogu biti rizični za razvoj Alzheimerove bolesti, a na neke od njih moguće je utjecati (npr. smanjivanjem rizika za razvoj dijabetesa ili koronarnih bolesti). Rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti na koje se ne može utjecati su: dob (češće se javlja kod starijih osoba), pozitivna obiteljska anamneza (ako je neki član obitelji također bolovao od demencije, pa postoji mogućnost genskog nasljeđivanja), prisutnost određenih gena (apolipoprotein E ili APOE gen) te ženski spol. Faktori koji se potencijalno mogu izbjeći ili se na njih može utjecati su: različiti faktori koji utječu na krvožilni sustav (povišen krvni tlak, povišena razina kolesterola, dijabetes), niža stručna sprema, ranije ozljede glave, poremećaji spavanja, hormonska nadomjesna terapija estrogenom.

Alzheimerova bolest koja ima rani početak obično se javlja između 30 i 60 godina, a pogađa one osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, odnosno člana obitelji koji je također bolovao od demencije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?