Alzheimerova bolest 1. dio.

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Alzheimerova bolest je neurološka bolest kod koje dolazi do propadanja moždanih stanica što dovodi do gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja.

Neurodegenerativni tip demencije je bolest koja počinje s blagim smetnjama i progresivno se pogoršava. Neurodegenerativna bolest znači da moždane stanice postupno propadaju s vremenom; bolest je progresivna, neizlječiva, a rezultira smrtnim ishodom. Alzheimerova demenacija javlja se kao posljedica Alzheimerove bolesti, a kako bolest napreduje, psihički je poremećaj sve izrazitiji. 

Pretpostavlja se da će 2010. godine oko 4.7 milijuna osoba od 65 godina i starijih, u SAD-u, bolovati od Alzheimerove bolesti. Prema podacima iz 2013. godine za SAD oko desetina osoba starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest, a onih starijih od 85 godina oboljelih je jedna trećina.

Postoji više različitih tipova demencije, no Alzheimerova bolest je najčešći uzrok gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja – smatra se da je u nekih 60 do 80% ona uzrok demencije. Drugi najčešći uzrok demencije je vaskularna demencija, a uzrokovana je moždanim udarom.

Svi tipovi demencija, pa tako i Alzheimerova bolest, uzrokovani su smrću moždanih stanica. Kod Alzheimerove bolesti smanjuje se ukupni obujam mozga čije tkivo ima sve manje i manje moždanih stanica i spojnica. Iako se to ne može vidjeti na živom mozgu, postmortalna autopsija će pokazati malene nakupine u živčanom tkivu koje se nazivaju plakovi i čvorovi. Plakovi su nakupine proteinskih fragmenata (tzv. beta-amiloidi), a izgrađuju prostore između živčanih stanica. Čvorovi su isprepletena vlakna proteina koji se nazivaju tau proteini, a izgrađuju unutrašnjost stanice. Kod većine ljudi plakovi i čvorovi se stvaraju kako osoba stari, no kod onih s Alzheimerovom bolešću taj je proces puno brži, a događa se u određenim područjima – početno u područjima povezanim s pamćenjem, a zatim se širi u druga moždana područja. No, osim ovog procesa postoji mogućnost da se u podlozi događa i neki drugi proces koji zapravo uzrokuje Alzheimerovu bolest, no to još nije sigurno.  Ovaj tip promjena vidljiv je i u nekim drugim poremećajima, pa se istražuju moguće proteinske abnormalnosti.

Smatra se da određeni faktori mogu biti rizični za razvoj Alzheimerove bolesti, a na neke od njih moguće je utjecati (npr. smanjivanjem rizika za razvoj dijabetesa ili koronarnih bolesti). Rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti na koje se ne može utjecati su: dob (češće se javlja kod starijih osoba), pozitivna obiteljska anamneza (ako je neki član obitelji također bolovao od demencije, pa postoji mogućnost genskog nasljeđivanja), prisutnost određenih gena (apolipoprotein E ili APOE gen) te ženski spol. Faktori koji se potencijalno mogu izbjeći ili se na njih može utjecati su: različiti faktori koji utječu na krvožilni sustav (povišen krvni tlak, povišena razina kolesterola, dijabetes), niža stručna sprema, ranije ozljede glave, poremećaji spavanja, hormonska nadomjesna terapija estrogenom.

Alzheimerova bolest koja ima rani početak obično se javlja između 30 i 60 godina, a pogađa one osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, odnosno člana obitelji koji je također bolovao od demencije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]