Bipolarni afektivni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bipolarni afektivni poremećaj, poznat i pod starijim nazivom “manično depresivna psihoza”, karakteriziran je izmjenama epizoda povišenog (manija i hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija).

Navedene epizode dovode do klinički značajnih promjena raspoloženja, ponašanja, energije, spavanja i kognicije.  Prevalencija ovog poremećaja je od 1 do 3%, zahvaća sa jednakom učestalošću muškarce i žene, a srednja dob početka bolesti je 19 godina što ju čini bolešću sa dosta ranim početkom. Kod većine bolesnika postoji značajna genetska predispozicija za razvoj poremećaja, a nepovoljni okolinski čimbenici (stres) imaju utjecaj na početak i razvoj bolesti. Kod osoba sa pozitivnom obiteljskom anamnezom za bipolarni afektivni poremećaj postoji veći rizik za razvoj bolesti.

Klinička obilježja manične epizide

Ključni simptomi manične epizode su abnormalno i perzistentno povišeno, ekspanzivno ili iritabilno raspoloženje te osjećaj povišene energije. Takvo raspoloženje subjektivno se osjeća kao neuobičajeno dobro, euforično, bučno, radosno. Kod nekih bolesnika raspoloženje može biti iritabilno što dovodi do ljutnje, bijesa i agresije.  Uz navedene ključne simptome često su pridruženi i osjećaj povišenog samopouzdanja ili grandioznosti, smanjena potreba za spavanjem, veća govorljivost nego uobičajeno, ubrzane misli koje često gube logičan slijed, veća aktivnost, psihomotorna agitacija, povećana uključenost u aktivnosti koje pružaju ugodu (kupovanje i seksualne aktivnosti).

Bolesnik nema normalnih socijalnih inhibicija, a njegove ideje su grandiozne i pretjerano optimistične. Kao posljedica ovih simptoma javlja se znatno oštećenje psihosocijalnog funkcioniranja. Većina bolesnika u maničnoj epizodi ima slabi uvid i kritičnost u svoju psihopatologiju i oštećeno funkcioniranje. Početak manične epizode najčešće je nagao i simptomi brzo progrediraju unutar nekoliko dana. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od 6 do 12 tjedana.

Klinička obilježja depresivne epizide

Osnovna značajka depresivne epizode je sniženo, depresivno raspoloženje koje rezultira osjećajem tuge, potištenosti, bespomoćnosti, beznadnosti, očaja, krivnje i često je udruženo sa anksioznošću i osjećajem ljutnje. Depresivno raspoloženje često je praćeno smanjenom energijom, umorom, bolesnici gube sposobnost uživanja i osjećaja radosti te interes i inicijativu za uobičajene aktivnosti.

Koncentracija i pažnja su smanjeni, a smanjeno je i samopouzdanje i samopoštovanje te bolesnici imaju pesimističan pogled na budućnost. Dolazi do poremećaja spavanja, apetita i libida. Najveća opasnost depresivne epizode je pojava suicidalnih misli te ukupno značajno povišen suicidalni rizik. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od otprilike 12 do 24 tjedana.

TIJEK BOLESTI

Bipolarni afektivni poremećaj kod većine bolesnika ima ponavljajući tijek koji je označen individualnim ritmom izmjene epizoda depresije, manije, hipomanije i miješanih epizoda (epizoda sa značajkama depresije i manije istovremeno). Hipomanija označava blažu formu manične epizode.  Epizode mogu u kontinuitetu prelaziti iz jedne faze u drugu ili je tijek bolesti takav da postoje različito duge remisije, odnosno faze povlačenja simptoma,  između pojedinih epizoda. Depresivne epizode javljaju se češće i imaju dulje trajanje, a manične epizode su rjeđe, češći su razlog za hospitalno liječenje i imaju kraće trajanje.

Za tijek bolesti karakteristično je i da faze remisije vremenom budu sve kraće, a faze depresije sve učestalije i dulje. Bipolarni afektivni poremećaj spada među vodeće psihijatrijske poremećaje s obzirom na rizik suicidalnog ponašanja. Istraživanja pokazuju kako 25-50% oboljelih od BAP-a pokuša suicid barem jednom tijekom života, a 10-15% oboljelih od BAP-a završava život suicidom.

Većina bolesnika ima barem jednu komorbidnu psihičku bolest. U komorbiditetu sa bipolarnim afektivnim poremećajem najčešće se javljaju anksiozni poremećaji, poremećaji vezani za konzumaciju psihoaktivnih tvari, ADHD, poremećaji hranjenja te poremećaji ličnosti. Bipolarni afektivni poremećaj u komorbiditetu sa anksioznim poremećajima, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, poremećajem osobnosti i ozbiljnim medicinskim poremećajima nosi dodatno povećani rizik suicida.

LIJEČENJE

Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja uključuje optimalnu i racionalnu primjenu psihofarmakološke terapije, psihoterapije i psihosocijalnih postupaka. Budući bolest ima utjecaj na sveukupno psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života, od velike je važnosti pravovremeno prepoznati simptome i rane znakove relapsa bolesti kako bi se što ranije započelo sa liječenjem i kako bi bolest imala što manje posljedica.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?