Liječnik treba obavijestiti bolesnika da ne postoji konkretan lijek za fibromialgiju, slično kao i za neke druge reumatske bolesti. No, edukacija bolesnika o FM-i, promjena načina života (uključujući redovitu tjelesnu aktivnost) kao i odgovarajući lijekovi mogu pomoći pojedincu da uspješno kontrolira simptome FM-je.
Preporučljivo je da bolesnici sami preuzmu aktivnu ulogu u borbi protiv ovog sindroma. Model boli kod fibromialgije je proučavan na biološkom, kognitivnom i emocionalnom nivou te se zato u liječenju FM-e služimo kombinacijom lijekova, psihoterapije, dijetetskih mjera i rehabilitacijskih postupaka.
Prvi bitan element u liječenju boli, umora i drugih simptoma kod bolesnika s fibromialgijom jest pokazati suosjećanje s bolesnikom u vidu dobrog slušanja njegovih tegoba. Komentari poput “to je sve u glavi”, samo dodatno frustriraju bolesnika. U znanstvenim studijama je dokazano da višekomponentno liječenje (barem 1 oblik psihološke terapije plus najmanje 1 oblik kineziterapije – vježbanje, u kombinaciji s lijekovima) ima pozitivno djelovanje u liječenju ove bolesti. Terapije poput injekcija u bolne “trigger” (okidačke) točke, akupunktura, kiropraktika i slično su obično dobro primljene od strane bolesnika i mogu biti korisne, ali rezultati nisu dugoročni.
Lijekovi
Uvijek je bitno agresivno liječiti prateću depresiju, ukoliko je prisutna kod ovih bolesnika. Znanstvene studije su pokazale da antidepresivi smanjuju bol, umor, depresivno raspoloženje, te poremećaje sna i poboljšavaju kvalitetu života u bolesnika s fibromialgijom. Triciklički antidepresivi (TCA) su nam prva linija u liječenju depresivnih simptoma ovih bolesnika. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) su ograničene učinkovitosti u smanjenju boli zbog fibromialgije, ali su važna dodatna pomoć za bol kod osteoartritisa i degenerativnih promjena na kralježnici koji mogu biti prisutni u bolesnika s FM-om. Opioidni analgetici kao: tramadol, oksikodon i sl. bolje djeluje na bol uzrokovanu FM-om.
Treba biti oprezan s opioidima jer oni u visokoj dozi mogu izazvati pojačanu bolnost. Selektivni estrogenski modulator (raloxifen), 60 mg svaki drugi dan, je učinkovit u smanjenu boli i umora kod žena u postmenopauzi s FM-om. Ukoliko je prisutna neuropatska bol (vezna uz periferne živce) koristan je pregabalin. Bolesnici s FM-om imaju poteškoće pri toleranciji redovite doze većine lijekova, odnosno oni su osjetljivi na lijekove, a štetni učinci (nuspojave) lijekova su česte. Kako b se izbjegli ti problemi, treba koristiti najnižu dostupnu djelotvornu dozu, ili možda čak i polovinu najniže djelotvorne doze.
Psihološka i bihevioralna terapija
Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) ima klinički značajne uspjehe u liječenju boli i tjelesnog oštećenja u oko jedne trećine do polovice bolesnika s FM-om. Ostale korisne strategije uključuju: razne tehnike opuštanja, optimalan tempo aktivnosti i kvalitetan san.
Dijetetske mjere
Treba odabrati pristup koji je nutritivno uravnotežen i siguran, kao i pomoći bolesniku da postavi razumne i ostvarive ciljeve. Polako treba odviknuti pacijenta od kofeina, budući da naglo prestajanje konzumacije kofeina povećava umor, bol, tjeskobu i san. Bolesnici sa stabilnim simptoma mogu ponekad konzumirati alkohol, ali ne više od 2 pića tjedno. Uporaba duhana treba prestati, kao što bi trebalo smanjiti potrošnju nerafiniranog šećera, bijelog brašna, glutamata i slično. Namirnice bogate ugljikohidratima treba zamijeniti sa svježim povrćem, ribom i voćem (agrumi, jabuke, bobičasto voće, dinja i breskve). Treba izbjegavati „junk“ hranu ili prerađene grickalica, koje obično sadrže velike količine šećera i soli.
Bolesnici s FM-om proizvode više štetnih slobodnih radikala od zdrave populacije, odnosno oni imaju smanjeni antioksidativni kapacitet, pa bi trebali antioksidanse dodatno unositi hranom. Vitamini C i E, minerali kao selen i cink su važni prehrambeni antioksidansi.
23.12.2015