Fibromialgija – 3 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je da liječnik porazgovara s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Cilj fizičkog pregleda je potvrditi dijagnozu, odnosno isključiti popratne sustavne bolesti, te prepoznati kada FM koegzistira, tj. kada je prisutna uz neku drugu bolest.

Osim bolnosti u točkama gdje se ispituje FM, uglavnom se neće naći nikakvog značajnijeg odstupanja u fizikalnom pregledu. Metoda palpacije specifičnih točaka (19 točaka) kod FM, i u slučaju bolnosti, pridodavanje svakoj točki jednog boda može detektirati bolesnika koji boluje od fibromialgije s visokom osjetljivošću i specifičnošću. Od ostalih simptoma važno je obratiti pažnju na umor, poremećaj spavanja, kao i kognitivne poteškoće, te bol u trbuhu, glavobolju i depresiju.

  • Specifične točke se palpiraju (ispituju) dominantnom rukom ispitivača, s njegovim palcem, pritiskom od 4 sekunde na svaku točku i jačinom pritiska od 4 kg. Ako je odgovor bolesnika “da”  za određenu točku, odnosno navodi da osjeća bol, tada svaka takva bolna točka dobije jedan bod, te se bodovi na kraju zbroje. Maksimalni broj bodova iznosi 19, koliko je i točaka. Također zamolimo bolesnika da ocjeni bol na skali od 0 (bez boli) do 10 (najgora bol) i zabilježimo svaki odgovor, a navedeni intenzitet (jakost) boli se može se pratiti tijekom vremena za procjenu odgovora na terapiju. Stupanj tjelesne boli na skali 0-19 skali ispitujemo u slijedećim dijelovima tijela (rameni obruč, kuk, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice na svakoj strani tijela, te gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh) i to u proteklih tjedan dana.
  • Druga skala koja nam pomaže u dijagnosticiranju FM-e je skala ozbiljnosti simptoma i to u vrijednosti od 0-9. Ispitujemo bolesnikov umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna tijekom proteklog tjedna s ocjenama od 0-3. S tim da: 0 znači nema problema, 1 = blagi problem (uglavnom manje važnosti ili s prekidima u pojavljivanju), 2 = umjereni problem, a 3 = ozbiljan, kontinuirani, problem koji ometa kvalitetu života bolesnika. Znači, svaki od ova tri navedena simptoma (umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna) ocijenimo od 0-3, te zbrojimo ocjene. Maksimalna ocjena je 9.
  • Treća i posljednja skala koju koristimo kod ovih bolesnika jest ispitivanje bolesnika jesu li iskusili bol ili grčeve u donjem dijelu trbuha, depresiju i glavobolje tijekom proteklih 6 mjeseci, s tim da se dobije po 1 bod za svaki pozitivan simptom, znači maksimalni broj bodova je 3.

Osim navedene tri skale koje su nam važan alat za dijagnozu FM, također nam je važno potvrditi da su simptomi prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca, a pacijent nema drugog poremećaja kojim bi inače objasnio svoje simptome.

Bodovi iz druge i treće skale se zbrajaju i dobije se broj od 0-12, a bodovi iz prve skale iznose 0-19. Bolesnik dobije dijagnozu fibromijalgije, ako na prvoj skali (specifične bolne točke) ima 7 ili više bodova od ukupno 19, a na drugoj i trećoj skali ma ukupno 5 ili više bodova od maksimalnih 12; ili ako na prvoj skali ima 3-6 bolnih točaka, a zbrojeni rezultat druge i treće skale iznosi 9 ili više; a simptomi trebaju biti prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca i bolesnik ne smije imati drugi poremećaj koji bi inače objasnio njegovu bol.

Nakon završenog zbrajanja bodova, treba pogledati ​​neurološki i koštano-mišićni status ovih bolesnika, odnosno  prisutnost oteklina, deformitetima, eritema (crvenila na koži), ispitati hod bolesnika, raspon opsega pokreta i eventualno postojanje strukturne asimetrije. Iako ne postoji laboratorijski test koji bi potvrdio dijagnozu fibromialgije, može se napraviti kompletna krvna slika, sedimentacija, kao i testovi funkcije štitnjače (hormoni štitnjače) da bi se isključile druge bolesti i stanja koji mogu imati slične simptome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Molim savjet vezano za područje iznad trtice

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Podjela spinalnih tumora prema vrsti. Ovdje ćemo spomenuti samo neke od najčešćih tumora koje susrećemo u području kralježnice i spinalnog kanala. Benigni spinalni tumori. • Hemangiomi su dobroćudni (benigni) tumori krvnih žila. Jako se često nalaze na rendgenskim snimkama kao slučajan nalaz i obično ne zahtijevaju liječenje. Mogu se pojaviti bilo gdje u tijelu, no […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR križa – molim pojašnjenje nalaza