Fibromialgija – 3 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je da liječnik porazgovara s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Cilj fizičkog pregleda je potvrditi dijagnozu, odnosno isključiti popratne sustavne bolesti, te prepoznati kada FM koegzistira, tj. kada je prisutna uz neku drugu bolest.

Osim bolnosti u točkama gdje se ispituje FM, uglavnom se neće naći nikakvog značajnijeg odstupanja u fizikalnom pregledu. Metoda palpacije specifičnih točaka (19 točaka) kod FM, i u slučaju bolnosti, pridodavanje svakoj točki jednog boda može detektirati bolesnika koji boluje od fibromialgije s visokom osjetljivošću i specifičnošću. Od ostalih simptoma važno je obratiti pažnju na umor, poremećaj spavanja, kao i kognitivne poteškoće, te bol u trbuhu, glavobolju i depresiju.

  • Specifične točke se palpiraju (ispituju) dominantnom rukom ispitivača, s njegovim palcem, pritiskom od 4 sekunde na svaku točku i jačinom pritiska od 4 kg. Ako je odgovor bolesnika “da”  za određenu točku, odnosno navodi da osjeća bol, tada svaka takva bolna točka dobije jedan bod, te se bodovi na kraju zbroje. Maksimalni broj bodova iznosi 19, koliko je i točaka. Također zamolimo bolesnika da ocjeni bol na skali od 0 (bez boli) do 10 (najgora bol) i zabilježimo svaki odgovor, a navedeni intenzitet (jakost) boli se može se pratiti tijekom vremena za procjenu odgovora na terapiju. Stupanj tjelesne boli na skali 0-19 skali ispitujemo u slijedećim dijelovima tijela (rameni obruč, kuk, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice na svakoj strani tijela, te gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh) i to u proteklih tjedan dana.
  • Druga skala koja nam pomaže u dijagnosticiranju FM-e je skala ozbiljnosti simptoma i to u vrijednosti od 0-9. Ispitujemo bolesnikov umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna tijekom proteklog tjedna s ocjenama od 0-3. S tim da: 0 znači nema problema, 1 = blagi problem (uglavnom manje važnosti ili s prekidima u pojavljivanju), 2 = umjereni problem, a 3 = ozbiljan, kontinuirani, problem koji ometa kvalitetu života bolesnika. Znači, svaki od ova tri navedena simptoma (umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna) ocijenimo od 0-3, te zbrojimo ocjene. Maksimalna ocjena je 9.
  • Treća i posljednja skala koju koristimo kod ovih bolesnika jest ispitivanje bolesnika jesu li iskusili bol ili grčeve u donjem dijelu trbuha, depresiju i glavobolje tijekom proteklih 6 mjeseci, s tim da se dobije po 1 bod za svaki pozitivan simptom, znači maksimalni broj bodova je 3.

Osim navedene tri skale koje su nam važan alat za dijagnozu FM, također nam je važno potvrditi da su simptomi prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca, a pacijent nema drugog poremećaja kojim bi inače objasnio svoje simptome.

Bodovi iz druge i treće skale se zbrajaju i dobije se broj od 0-12, a bodovi iz prve skale iznose 0-19. Bolesnik dobije dijagnozu fibromijalgije, ako na prvoj skali (specifične bolne točke) ima 7 ili više bodova od ukupno 19, a na drugoj i trećoj skali ma ukupno 5 ili više bodova od maksimalnih 12; ili ako na prvoj skali ima 3-6 bolnih točaka, a zbrojeni rezultat druge i treće skale iznosi 9 ili više; a simptomi trebaju biti prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca i bolesnik ne smije imati drugi poremećaj koji bi inače objasnio njegovu bol.

Nakon završenog zbrajanja bodova, treba pogledati ​​neurološki i koštano-mišićni status ovih bolesnika, odnosno  prisutnost oteklina, deformitetima, eritema (crvenila na koži), ispitati hod bolesnika, raspon opsega pokreta i eventualno postojanje strukturne asimetrije. Iako ne postoji laboratorijski test koji bi potvrdio dijagnozu fibromialgije, može se napraviti kompletna krvna slika, sedimentacija, kao i testovi funkcije štitnjače (hormoni štitnjače) da bi se isključile druge bolesti i stanja koji mogu imati slične simptome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

UV zdračenje

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što je artroza?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Koliko dugo se uobičajeno nosi gips kod napuknuća patele kod djece i koje su preporučene aktivnosti, a što treba izbjegavati tijekom oporavka?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]