Fibromialgija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kronična mišićna bol raširena po cijelom tijelu je primarni simptom fibromialgije.

Kod većine bolesnika s fibromialgijom se javljaju i neki od idućih simptoma: umor koji može biti srednjeg do jakog inteziteta, poremećaji spavanja, preosjetljivost na dodir, svjetlo i zvuk , kao i kognitivne poteškoće (smetnje s učenjem, koncentracijom, čitanjem, razumijevanjem, odnosno smetnje viših moždanih funkcija).

Osim gore navedenih simptoma fibromialgije kod ovih bolesnika je zabilježena učestalija pojavnost i nekih drugih bolesti i stanja poput: sindroma iritabilnog crijeva, sistemskog lupusa eritematozusa  i artritisa.

Bol
Bol kod fibromialgije je kronična po trajanju, što znači da je prisutna dulje od 3 mjeseca. Raširena je po cijelom tijelu, tj. može migrirati po svim dijelovima tijela, a po intezitetu varira od srednje do izrazite bolnosti. Da bi se smatrala raširena, bol se mora pojaviti na obje strane tijela i to iznad i ispod struka. Ovi bolesnici često opisuju bol kao tupu i duboku po karakteru, isključivo mišićnog podrijetla, a ponekad i kao “trzanje” u mišiću. 

Neurološki simptomi poput pojave trnaca u ekstremitetima (rukama i nogama), te žarenje u mišićima su često prisutni i dodatno uzrokuju nelagodu ovim bolesnicima. Intezitet (jačina) boli i ukočenost je često izraženija ujutro. Otegotne okolnosti prisutne kod ovih bolesnika kao: hladno/vlažno vrijeme, loša kvaliteta sna, fizički i mentalni umor, prekomjerna tjelesna aktivnost  ili druga krajnost kao tjelesna neaktivnos , anksioznost i stres, dodatno utječu na  intezitet bola.

Bol se ispituje na 19 različitih dijelova tijela(rameni obruč, kukovi, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice sa svake strane tijela; kao i gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh).

Umor
U današnjem vremenu, mnogi se ljudi žale na umor, međutim, umor kod FM-e je puno više od umora poslije jednog napornog radnog dana ili nakon loše prospavane noći. Umor kod FM-e je sveobuhvatan i može utjecati na radne, osobne, socijalne i obrazovne aktivnosti. Bolesnici opisuju umor kao duboku iscrpljenost i lošu opću kondiciju (izdržljivost).

Problemi sa spavanjem
Prilikom dubokog sna dolazi do njegovog stalnog prekida od „eksplozija„ moždane aktivnosti , te je smanjena količina vremena provedena u dubokom snu.

Druge bolesti i stanja prisutne kod bolesnika s fibromialgijom
Od drugih bolesti i stanja, kod bolesnika s FM, se češće javljaju: upalna bolest crijeva, glavobolje i migrene, sindrom nemirnih nogu (pojava neugodnih senzacija poput mravinjanje, bockanje, grčenje, trnjenje ili čak boli, koje izazivaju prekomjernu potrebu za pomicanjem nogu), kognitivne poteškoće (smetnje s učenjem, koncentracijom, čitanjem, razumijevanjem, odnosno smetnje viših moždanih funkcija), osjetljivost kože i pojava osipa, suhoća očiju i usta, anksioznost, depresija, zujanje u ušima , vrtoglavica, problemi s vidom, Raynaudov sindrom i neurološki simptomi.

Općenito možemo reći da FM ne dovodi do drugih stanja ili bolesti. No, simptomi vezani uz fibromialgiju poput boli, umora i loše kvalitete sna mogu ometati kvalitetu života ovih bolesnika u vidu smanjene funkcionalnosti kod kuće i na poslu. Također, pojava frustracije može dovesti do depresije i anksioznosti povezanih sa zdravljem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

UV zdračenje

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što je artroza?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Koliko dugo se uobičajeno nosi gips kod napuknuća patele kod djece i koje su preporučene aktivnosti, a što treba izbjegavati tijekom oporavka?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]