Munchausenov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za Munchausenov sindrom je karakteristično simuliranje ili izazivanje bolesti ili ozljeda s ciljem zadovoljenja dubokih emocionalnih potreba.

Takve osobe mogu poduzimati opsežne postupke kako bi izbjegli razotkrivanje svog obmanjivanja, tako da može biti vrlo teško primijetiti da su njihovi simptomi zapravo dio ozbiljnog mentalnog poremećaja. Ovaj sindrom treba razlikovati od izmišljanja zdravstvenih problema vezanih uz neku praktičnu, odnosno sekundarnu dobit (bolovanje, novčana odšteta, mirovina), kao i od hipohondrijskih smetnji kod kojih osoba zaista vjeruje da je bolesna dok kod ovog poremećaja osoba nije bolesna, ali to želi biti. Kod Munchausenovog sindroma preko posrednika, netko čini drugu osobu bolesnom kako bi zadobio pažnju, obično se radi o roditelju koji škodi djetetu.

Simptomi koji se obično javljaju:

  • učestala bolnička liječenja
  • dramatične price o brojnim zdravstvenim problemima
  • stanja koja se pogoršavaju bez nekog jasnog razloga
  • nejasni ili proturječni simptomi
  • opsežno poznavanje medicinske terminologije i bolesti
  • traženjeliječenja od strane brojnih i različitih liječenika ili bolnica
  • rasprave s bolničkim osobljem
  • učestali zahtjevi za analgeticima ili drugim lijekovima
  • želja i nestrpljivost za podvrgavanjem testiranjima ili rizičnim zahvatima
  • odbijanje i izbjegavanje da zdravstveno osoblje razgovara s obitelji ili prijateljima

Osobe s ovim sindromom postaju eksperti u simuliranju simptoma i bolesti ili nanošenju pravih ozljeda, tako da je teško razlikovati da li je bolest stvarna ili ne.

Također, postoji nekoliko načina na koje osobe s ovim poremećajem mogu stvoriti dojam postojanja simptoma ili bolesti:

  • izmišljanje priča: svojim bližnjima ili medicinskom osoblju mogu davati lažne povijesti bolesti kako bi potvrdili da imaju neku tešku bolest
  • simuliranje simptoma: mogu se pretvarati da imaju bolove u trbuhu, gubitak svijesti ili epileptične napade
  • samoozljeđivanje: mogu se ozlijediti (nanijeti si rane spaljivanjem ili rezanjem) ili izazvati kod sebe neku bolest (npr. zaraznu bolest), a neke lijekove mogu uzimati kako bi oponašali postojanje bolesti
  • sprječavanje izliječenja: npr. sprečavaju cijeljenje rana
  • lažiranje rezultata dijagnostičkih testova (npr. zagrijavanje toplomjera)

Uzroci ovog poremećaja mogu biti biološki i psihološki čimbenici: zanemarivanje u djetinjstvu, manjak samopouzdanja, nedostatak pažnje, destruktivno ponašanje, česti boravci u bolnici. Da bi se postavila dijagnoza potrebno je provesti niz testova kako bi se sa sigurnošću isključilo postojanje neke psihičke ili tjelesne bolesti. Kako se radi o kroničnom poremećaju i teškom poremećaju ličnosti, teško ga je u potpunosti izliječiti. Također oboljele osobe obično odbijaju liječenje te odlaze u drugu zdravstvenu ustanovu. Poremećaj se liječi psihoterapijom s ciljem promjene navika i ponašanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?