Utjecaj kave na krvni tlak i kardiovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog krvnog tlaka (KT)  u normotenzivnih osoba je naširoko istraživana. U sistematskim pregledima kontroliranih pokusa nađen je akutni porast sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) u satima neposredno nakon uzimanja kofeina dok je utjecaj konzumacije kofeina dulje od 7 dana na KT ostao nedorečen.

Rezultati istraživanja koja su pratila utjecaj redovitog konzumiranja kave bili su nedosljedni pa su našli da dugotrajno konzumiranje kave može i povećati, ali i smanjiti rizik za nastanak hipertenzije.  Nažalost utjecaj kave i kofeina na KT i kardiovaskularne bolesti kod hipertoničara je također nejasan. Ovo je jako važno pitanje jer u ovih bolesnika čak i malo povećanje KT može ozbiljno ugroziti bolesnika. Štoviše konzumacija kave može oslabiti učinak antihipertenzivne terapije. Stoga nije čudno da je ovo jedno od čestih pitanje bolesnika upućenih prema svome ordinarijusu.
Zadnji pregledi kontroliranih pokusa pokazuju da u hipertoničara unos 200-300mg kofeina (ekvivalent 1,5-2 šalice filtrirane kave) rezultira značajnim porastom KT tijekom prvih 60 minuta nakon unosa u trajanju do 180min. Nasuprot, konzumacija kave tijekom 2 tjedna nije imala učinka na porast KT. Također nije nađena povezanost između redovitog/dugotrajnog  pijenja kave i povećanog kardiovaskularnog rizika u hipertoničara. Kofein podjednako utječe na akutni porast  KT u normotenzivnih osoba i hipertoničara, pa tako povećava SKT od  2-12mmHg,  a DKT  3-11mmHg.
Kada se promatraju dugotrajni učinci konzumacije kave i u normotenzivnih osoba i u hipertoničara ne nalazi se utjecaja na povećani rizik kardiovaskularnih događanja.

Kava je piće vrlo kompleksne kemijske strukture. Kardiometabolički utjecaji kofeina su dobro istraženi i o njima prevladava negativni stav to jest štetan utjecaj na kardiovaskularni sustav. S druge strane utjecaj ostalih  supstanci iz kave ostaje nedovoljno poznat, pa tako klorogenična kiselina i ostale fenolne komponente, magnezij i trigonelin poboljšavaju metabolizam glukoze te reduciraju upalu i endotelnu disfunkciju. Gledajući dugoročno ovo su učinci koji se vide u osoba koje redovito piju kavu i razvili su toleranciju na kofein. Stoga štetni kardiovaskularni učinci kofeina mogu biti poništeni pozitivnim učincima ovih drugih komponenti. To može donekle objasniti nemogućnost povezivanja dugotrajnog konzumiranja kave s povećanim kardiovaskularnim rizikom kako kod normotenzivnih osoba tako i kod hipertoničara. Akutni porast KT može privremeno povećati kardiovaskularni rizik. Ovakav nalaz je dosljedan nalazu veće učestalosti koronarne bolesti i moždanog udara u satima neposredno nakon konzumacije kave. Zato bi hipertoničari s nereguliranim KT trebali izbjegavati konzumaciju veće količine kave.  Također konzumacija kave neposredno prije mjerenja KT može dati povišene vrijednosti KT i lažni dojam neregulirane hipertenzije.
Nije nađeno dovoljno dokaza koji bi preporučili izbjegavanje dugotrajne konzumacije kave u dobro kontroliranih hipertoničara. Štoviše, kod hipertoničara pažnja bi više trebala biti usmjerena na promjenu ostalih štetnih životnih navika kao što su prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine i povećanje fizičke aktivnosti.

Zaključno se može reći da kofein povisuje KT tijekom 3 sata nakon konzumacije u hipertoničara. Trenutni dokazi ne potkrijepljuju povezanost konzumacije kave tijekom 2 tjedna i povišenog KT niti povećanje kardiovaskularnog rizika kod dugotrajne konzumacije kave. Da bi se preciznije utvrdio utjecaj kave na hipertenziju potrebno je provesti istraživanja koja će dati odgovor o utjecaju konzumacije kave dulje od 2 tjedna na KT. Također ostaje nejasan utjecaj konzumacije kave na stupanj kontrole hipertenzije u hipertoničara i moguća interakcija s različitim antihipertenzivima. Takvi dokazi bi omogućili preciznije preporuke za konzumaciju kave bolesnicima. Također, obzirom na nedosljedne rezultate istraživanja o povezanosti konzumacije kave i pojavnosti moždanih udara, potrebna su daljnja istraživanja prije nego odbacimo moguće štetne utjecaje kave na pojedine tipove kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Jetra

Je li hipovaskularna lezija jetre od 4 mm u starijoj dobi zabrinjavajuća i kako je pravilno pratiti?

Kortikosteroidna terapija shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]