Primjena antipsihotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Psiholeptici  su lijekovi koji snižavaju psihički tonus, odnosno, reduciraju psihičku aktivnost. Ovdje će biti riječ o antipsihoticima, lijekovima čija primjena u današnjoj kliničkoj praksi, nije ograničena samo na psihotične poremećaje već se ovi lijekovi primjenjuju i šire.

Psiholeptici  su lijekovi koji snižavaju psihički tonus, odnosno, reduciraju psihičku aktivnost. Dijele se na antipsihotike, anksiolitike te hipnotike i sedative. Ovdje će biti riječ o antipsihoticima, lijekovima čija primjena u današnjoj kliničkoj praksi, nije ograničena samo na psihotične poremećaje već se ovi lijekovi primjenjuju i šire. Shizofrenija je tipični predstavnik psihotičnih poremećaja i primjena antipsihotika je temelj liječenja shizofrenije, no u novije vrijeme antipsihotici se primjenjuju  i u bipolarnom afektivnom poremećaju, depresivnom poremećaju, te u poremećajima ponašanja u sklopu različitih psihijatrijskih poremećaja.

Lijekovi za liječenje shizofrenije nazivaju se antipsihotici. Danas postoji velik izbor antipsihotika, od onih starijih, koje nazivamo antipsihoticima prve generacije, pa do najnovijih koje nazivamo skupinom druge ili novije generacije.
U antipsihotike prve generacije, uz klorpromazin koji je prvi otkriven (početkom pedesetih godina XX stoljeća) ubrajamo još haloperidol, promazin, tioridazin, flufenazin i još mnoge druge.

Antipsihotički učinak antipsihotika prve generacija posljedica je njihova blokiranja D2 dopaminskih receptora u limbičkom sustavu zbog čega imaju dobro djelovanje na simptome ali uz izražene brojne nuspojave, prvenstveno one poznate pod nazivom ekstrapiramidalne nuspojave EPS – različiti znakovi i simptomi kao što su mišićni rigiditet (ukočenost), tremor (drhtanje), slinjenje, otežan hod, pognuto držanje (parkinsonizam), nemir (akatizija), neuobičajeni nevoljni položaji-usporene održane mišićne kontakcije ili spazmi (distonija), motorička tromost (akinezija) te mnogobrojne druge neurološke smetnje.

Novije generacije antipsihotika svojim mehanizmom djelovanja omogućuju liječenje s manje nuspojava ali je i njihovo indikacijsko područje izvan strogo psihotičnih poremećaja. Antipsihotici druge ili novije generacije su klozapin, olanzapin, risperidon, kvetiapin, ziprasidon, amisulpirid, aripiprazol a neki su još u fazi kliničkih ispitivanja.
Oni znatno manje blokiraju skupinu dopaminskih neurona u strijatumu zbog čega izazivaju manje EPS od antipsihotika prve generacije.
Najvažnija indikacija antipsihotika je shizofrenija. Shizofrenija je ozbiljna i teška duševna bolest s relativno visokom učestalošću od oko 1% oboljelih u općoj populaciji, a najčešće se javlja između 20. – 30. godine života. Jedna je od najčešćih psihijatrijskih bolesti koja predstavlja opterećenje za zdravstvenu skrb zbog čega su istraživanja više usmjerena na proučavanje tijeka bolesti i rezultata nego na simptomatologiju, nastojeći pronaći čimbenike koji povoljno djeluju na tijek i rezultate a ukloniti nepovoljne. Ponekad počinje naglo ali tipično je da se razvija tijekom mjeseci ili godina “šuljajući se”.
Shizofrenija oboljeloj osobi otežava, iskrivljava ili sasvim onemogućuje razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja ili iskustava. Simptomi shizofrenije su složeni. Uobičajeno se dijele na pozitivne (halucinacije, sumanute ideje, neorganizirani govor i neorganizirano ponašanje), negativne (nedostatak motivacije, zaravnjen afekt, siromaštvo rječnika, povlačenje iz društvenog života, poteškoće u koncentraciji, poteškoće u pokazivanju ili doživljavanju osjećaja). Kognitivni (spoznajni) simptomi manifestiraju se kao smetnje pozornosti, pamćenja i apstraktnog mišljenja. Smatra se da su upravo kognitivni simptomi najodgovorniji za disfunkcionalnost shizofrenih bolesnika u svakodnevnom života. Afektivni simptomi  su simptomi promijenjenog raspoloženja, u smislu agresivnosti ili depresije i anksioznosti.

Olanzapin je jedan od najčešće propisivanih novijih antipsihotika, baš zbog svog dokazanog učinka na sve parametre shizofrenije i svoje odlične podnošljivosti te posljedično dobre suradljivosti bolesnika. Strukturno je sličan klozapinu, spada u skupinu oksazepina.
Kao i drugi atipični antipsihotici blokira dopaminske ali i serotoninske i noradrenalinske receptore, ali pokazuje selektivnost za pojedine skupine neurona, pa tako znatno jače blokira dopaminske neurone koji su odgovorni za nastanak shizofrenije, a znatno manje blokira skupinu neurona u  strijatumu koji su odgovorni za nastanak ekstrapiramidnih simptoma.
Osim u shizofreniji djeluje i na druge psihotične poremećaje. Tu spadaju shizofreniformni poremećaj (simptomi odgovaraju onima u shizofreniji ali traju kraće), shizoafektivni poremećaj (u kojem se zajedno javljaju simptomi shizofrenije i promjene raspoloženja), sumanuti poremećaj, kratki psihotični poremećaj (poremećaj koji traje od jednog dana do mjesec dana), inducirani psihotični poremećaj (koji se javlja u osobe na koju je utjecao netko drugi tko ima utvrđenu sumanutost sličnog sadržaja) te psihotični poremećaji zbog općeg zdravstvenog stanja.
Olanzapin je pokazao dobar učinak i u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja.

Druga glavna indikacija za olanzapin liječenje srednje teške do teške manične epizode i prevencija ponovne pojave epizode manije i depresije u  bipolarnom afektivnom  poremećaju u bolesnika koji su dobro reagirali na početno liječenje. U tom poremećaju može se kombinirati s antiepileptikom lamotriginom.

Bipolarni afektivni poremećaj(BAP) pripada skupini poremećaja raspoloženja kojeg karakteriziraju izmjene depresivnih, maničnih, hipomaničnih i mješovitih epizoda između kojih  mogu postojati razdoblja normalnog raspoloženja. Poremećaj  je često neprepoznat, osobito u mlađoj i starijoj životnoj dobi. Bolesnici s BAP-om provode više vremena u depresivnoj nego u maničnoj epizodi (35-60 % su depresivne epizode). Veliki broj ovih bolesnika ostaje neprepoznat.
Bolest počinje u doba adolescencije ili u mlađoj odrasloj dobi.  Jedna je od najčešćih težih psihijatrijskih poremećaja. Podjednako zahvaća oba spola, za razliku od depresivnog poremećaja koji se 2x  češće javlja kod žena. 
Depresivne epizode duže traju i češće recidiviraju. Simptomi su sniženo depresivno raspoloženje, osjećaj niže vrijednosti, očaj, tuga, anksioznost, odnosno simptomi depresije.
Manične epizode kraće traju, rjeđe se javljaju i češći su razlog hospitalizacije. Simptomi maničnih epizoda su povišeno raspoloženje, psihomotorika je otkočena, ubrzana  i povišena.

BAP se primarno liječi stabilizatorima raspoloženja – litij, valproati, karbamazepin, lamotrigin. U prvu liniju liječenja uključeni su i antipsihotici druge generacije, osim navedenog olanzapina, i risperidon, kvetiapin, ziprasidon i aripiprazol. Oni su veoma efikasni u tretiranju simptoma akutne manije i psihoze. Kod pacijenata sa psihotičnom depresijom koriste se antidepresivi u kombinaciji sa psihostabilizatorima i neurolepticima (antipsihoticima). Kako se antidepresivno djelovanje psihostabilizatora javlja tek nakon četiri ili više tjedana, u tretmanu bipolarne depresije može se ukazati indikacija za uključivanjem antidepresiva. Antidepresivi, sami mogu izazvati nestabilnost raspoloženja, odnosno agitaciju i hipomanijske simptome, zato je preporuka da se istovremeno koriste s psihostabilizatorima, koji poboljšavaju efikasnost antidepresiva, a time se smanjuje rizik ponovne pojave maničnih simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Plivanje

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?