Učinak olanzapina na disruptivno ponašanje u osoba mentalnom retardacijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Poremećaji ponašanja uključuju skupinu raznolikih pridruženih nekognitivnih simptoma i ponašanja koja nisu nužni dijagnostičkikriterij za bilo koji stupanj mentalne retaradacije (MR) 1,2.

Poremećaji ponašanja uključuju skupinu raznolikih pridruženih nekognitivnih simptoma i ponašanja koja nisu nužni dijagnostički kriterij za bilo koji stupanj mentalne retaradacije (MR) 1,2. Unatoč toj činjenici značajan broj osoba s MR doživi značajan broj ovih smetnji s prevalencijom do 60% u populaciji u zajednici 3, i povećanjem tog broja s težinom MR4. Pojam disruptivno ponašanje uključuje širok raspon ponašanja koja mogu biti štetna za osobe ili imovinu, teško ih je tretirati i mogu ograničavati pristup uslugama u zajednici. Najdramatičniji su agresivnost, samoozljeđujuća ponašanja i izljevi bijesa u rasponu 9-30 %, te su najteži za tretman 5–8. Ne postoje specifični lijekovi za ovakve poteškoće, no među najčešće propisivani u „off-label“ primjeni su psihotropni lijekovi koji vjerojatno imaju učinak u umanjivanju ovih smetnji u osoba s MR 9, ali najčešće kroz sedativni učinak 10. Najčešće propisivani su antipsihotici, kako za pridružena psihotične smetnje 11,12, tako i za disruptivna ponašanja13.  

Pojava novih antipsihotika druge generacije (SGA) jedinstvenim 5-HT 2/D2 profilom je pružila potencijalnu mogućnost njihova korištenja u liječenju disruptivnih ponašanja.  Nije dokazana jasna superiornost SGA nad FGA ali jesu pokazali manje nuspojava poput EPS, diskinezije i tardivne diskinezije18. Također SGA mogu imati manje negativnih kognitivnih učinaka18–20. Jedan od antipsihotika druge generacije koji bi mogao doprinijeti liječenju disruptivnih smetnji je i olanzapin.  I dalje postoji potreba za proširivanjem našeg znanja o učinkovitosti SGA u lječenju disruptivnog ponašanja kod osoba s MR, a cilj ovog istraživanje je bio procijeniti tu učinkovitost za olanzapin.

Metode

Riječ je o parcijalno prospektivnom istraživanju, open label seriji slučajeva. Trideset i tri institucionalizirana pacijenta s teškom do dubokom MR, disruptivnim ponašanjima institucionalizirana. Zakonski skrbnici su informirani te smo imali njihov pristanak. Svi pacijenti su već tretirani antipsihotikom tioridazinom koji je povučen s tržišta. Olanazpin je uveden nakon slobodnog perioda bez lijeka (do 4 mjeseca) i reevaluacije kliničkog stanja. Pojava jednog od slijedeća tri tipa ponašanja: fizička agresivnost/oštećivanje imovine, samozljeđivanje ili izljevi bijesa bili su dovoljan kriterij za uvođenje olanzapina nakon perioda bez lijeka. Osim samog uvođenja lijeka nije bilo drugih modifikacija u liječenju.

Podaci koji su prikupljani su: Sociodemografski (dob, spol); komorbiditet te  koterapija

Što se tiče disruptivnih ponašanja procjenjivano je sedam tipova:

  • fizička agresivnost/oštećivanje imovine
  • samoozljeđivanje
  • nesuradljivost
  • izljevi bijesa
  • samostimulacija
  • prisilna ponašanja
  • prekomjerna uporna zahtjevnost

Sva ponašanja su procijenjivana na Lickert skali od 1 (nikad) do 5 (stalno). U instituciji su bila četiri skrbnika a svaki uključeni pacijent je procjenjivan od strane istog ispitivača. Ponašanja su procjenjivana nultogdana te nakon 30, 90 i 180 dana. Analizirani su ukupan skor kao i skorovi za svako pojedinačno disruptivno ponašanje (Wilcoxonov test).

Rezultati

21 pacijent je nakon perioda od 4 mjeseca bez lijeka zadovoljavao bar jedan od tri uključna kriterija.Ukupan skor je statistički značajno opadao između dana 0 i 30 (p. Svaki od sedam pojedinačnih skorova je statistički značajno opadao od dana 0 do dana 30 (p. Svi pojedinačni skorovi su ostali statistički nepromijenjeni od dana 60 do dana 180.

Zaključak

Preliminarni zaključak uz sva ograničenja bi bio da bi olanzapin mogao biti jedan od SGA učinkovitih i u off-label primjeni za smanjivanje disruptivnog ponašanja u osoba s teškom do dubokom MR. Dominantno bi bila riječ o agresivnosti i samoozljeđivanju. Svakako bi bilo ovu hipotezu testirati u uvjetima dvostruko slijepog randomiziranog istraživanja i na reprezentativnom uzorku.

Literatura:

1. AMERICAN PSYCHIATRIC ASSOCIATION, Diagnostic and Statistical

Manual of Mental Disorders, 4th eds. (American Psychiatric Association,

Washington, DC, 1994).

2. WORLD HEALTH ORGANIZATION,

The ICD-10: International Statistical Classification of Disease and

Related Health Problems, 10th Revision (World Health Organization, Geneva,

1992).

3. DEB S & BRIGHT C, J Intellect Disabil Res, 45 (2001)

506.

4. JANSSEN CGC, SCHUENGEL C & STOLK J, J Intellect Disabil

Res, 46 (2001) 445.

5. ROJAHN J, Am J Ment Defic, 91, (1986), 268.

6. REBER M, Psychiatr Clin North Am, 15 (1992) 511.

7. AMANMG, Ann Clin Psychiatry, 5, (1993), 171.

8. ROJAHN J, BORTHWICK-DUFFY SA & JACOBSON JW, Ann Clin Psychiatry, 5 (1993) 163.

9.REISS S, AMAN MG, Psychotropic Medication and Developmental Disabilities:

The International Consensus Handbook (Ohio State University Nisonger Center, Columbus, 1998).

10. MATSON JL, BAMBURG JW, MAYVILLE EA, PINKSTON J, BIELECKI J, KUHN D, SMALLS Y, LOGAN JR, Res Dev Disabil, 21 (2000) 263.

11. KIERNAN C, REEVES D, ALBORZA A, J Intellect Disabil Res, 39 (1995) 263.

12. WILLIAMS H, CLARKE R, BOURAS N, MARTIN J, HOLT G, J Intellect Disabil Res, 44(2000) 164.

13. AMAN MG, MADRID A, Ment Retard Dev Disabil Res Rev, 5 (1999) 253.

14. JANOWSKY DS, BARNHILL LJ, DAVIS JM, J Clin Psychiatry, 64 (2003) 1258.

15. HEISTAD GT, ZIMMERMANN RL, DOEBLER MI, Am J Ment Defic, 87 (1982) 243.

16. GUALTIERI CT, LEFLER WH, GUIMOND M, STAYE JI, Am J Psychiatry, 39 (1982)

1178.

17. TIMELL AM, Ann Clin Psychiatry, 12 (2000), 147.

18.MELTZER HY., Psychopharmacol Bull, 22 (2002) 839.  

19. HARVEY

PD, KEEFE RS, Am J Psychiatry, 158 (2001) 176. —

20. GREEN MF, MARDER SR, GLYNN SM, MCGURK SR, WIRSHING WC, WIRSHING

DA, LIEBERMAN RP, MINTZ J, Biol Psychiatry, 51 (2002) 972.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Endokrinolog

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Bubrezi

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]