Sjögrenov sindrom – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sjögrenov sindrom (SS)  je autoimuna bolest koju karakterizira suhoća očiju i usne šupljine. U autoimunim bolestima dolazi do abnormalne proizvodnje antitijela u krvi.

Što je SS i kod koga se javlja?

Sjögrenov sindrom (SS)  je autoimuna bolest koju karakterizira suhoća očiju i usne šupljine. U autoimunim bolestima dolazi do abnormalne proizvodnje antitijela u krvi koja su usmjerene protiv vlastitog tkiva i organa, što znači da imunološki sustav napada vlastito tijelo. Zadaća imunološkog sustava jest obrana organizma od virusa i bakterija. No, kod Sjögrenovog sindroma dolazi do napada  imunološkog sustava na tkivo žlijezda slinovnica koje proizvode slinu i suznih žlijezda koje proizvode suze. U navedenom žljezdanom tkivu dolazi do upale, te posljedično tome do smanjene proizvodnje suza i sline što dovodi do glavnih simptoma bolesti, kao što su suha usta i suhe oči. SS je dobio naziv po švedskom oftalmologu Henriku Sjögrenu koji je prvi opisao ovaj sindrom početkom dvadesetog stoljeća.

Razlikujemo dva oblika SS: primarni (pSS) i sekundarni (sSS) Sjögrenov sindrom.

Primarni Sjögrenov sindrom opet dijelimo na dva oblika, onaj koji zahvaća žlijezde (žljezdani oblik pSS-a) i onaj koji zahvaća druge organe (izvanžljezdani oblik pSS-a).

Kod žljezdanog oblika pSS-a su najčešće zahvaćene suzne žlijezde i žlijezde slinovnice, ali i žlijezde u koži, te sluznica dišnog, probavnog i mokraćno-spolnog sustava. Očituje se suhim očima i ustima, oštećenjem glasa, učestalim gnojnim upalama zaušnih žlijezda, bronhitisom, gastritisom, učestalim infekcijama mokraćnog sustava i suhoćom kože.

Dok su kod izvanžljezdanog oblika pSS-a najčešće zahvaćeni sustav za kretanje i koža, pluća, bubrezi, jetra, limfni i živčani sustav. Stoga simptomi ovog podtipa bolesti mogu varirati od bolova i upale u zglobovima i mišićima, upala pluća i bubrega, povećanom jetrom i slezenom do oštećenja u mozgu i perifernim živcima.

Sekundarni oblik Sjögrenovog sindroma je uvijek udružen s drugim autoimunim bolestima i to najčešće s reumatoidnim artritisom (RA), sustavnim eritemskim lupusom (SLE), sklerodermijom (SScl), Hashimotovim tireoiditisom i  primarnom bilijarnom cirozom (PBC).

Uzroci i proces nastanka bolesti

Sjögrenov sindrom se najčešće javlja u srednjoj životnoj dobi, između 40 i 60 godine života. Učestalije se javlja kod žena i to čak 90% bolesnika sa SS su osobe ženskog spola. Javlja se u oko 1.1% opće populacije. SS djelomično može biti i nasljedna bolest, a povezana je s pojavom pozitivnih antigena HLA B8 i DR3. Osobe u čijim obiteljima postoje oboljeli od drugih autoimunih bolesti, kao što su sustavni eritemski lupus (SLE), bolesti štitnjače ili tip l. dijabetes, češće obolijevaju od SS-a. Od mogućih uzroka bolesti često se navode i virusne infekcije uzrokovane Ebstein-Barrovim virusom, Humanim herpes virusom 6, virusom C hepatitisa i Citomegalovirusom. Navedeni virusi dovode do promijene antigena na površini epitelnih stanica suznih žlijezda i žlijezda slinovnica, koji onda uzroku aktivaciju imunološkog sustava koji proizvodi antitijela na navedene žlijezde. Od ostalih faktora koji utječu na pojavu SS-a valja naglasiti osobe tretirane silikonskim inekcijama, određena antitijela (Ro i La), te nedostatak adrenalnih i gonadalnih hormona.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?