Poremećaj prilagodbe je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situacija koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije.
Poremećaj prilagodbe je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situacija koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije mogu potaknuti razvoj ovog poremećaja, kao što su gubitak voljene osobe, kraj emocionalne veze ili braka, gubitak ili promjena posla, teška bolest (vlastita ili bliske osobe), napad ili pljačka, prometna nesreća, velika promjena u životu (stupanje u brak, dobivanje djeteta, odlazak u mirovinu) i niz drugih.
Za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:
- emocionalni poremećaji ili poremećaji u ponašanju javljaju se kao reakcija na stresan događaj koji se javio unazad tri mjeseca,
- reakcija na stresan događaj svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju,
-
simptomi nisu isključivo posljedica reakcije žalovanja.
Simptomi koji se javljaju u sklopu ovog poremećaja su sniženo raspoloženje, plačljivost, beznadnost, tjeskoba, pojačana napetost, povlačenje u sebe, smetnje apetita i spavanja, gubitak energije, izostaje s posla ili iz škole, zabrinutost, učestale glavobolje ili druge vrste tjelesnih smetnji, povećana konzumacija alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari, te općenito sklonost destruktivnom ponašanju. Kod djece i adolescenata prevladavaju smetnje u ponašanju, dok su kod odraslih češće prisutne emocionalne smetnje (potištenost ili tjeskoba).
Ovaj se poremećaj može javiti kod bilo koga i u bilo kojoj dobi, no češće se javlja u situacijama prijelaza iz jednog životnog razdoblja u drugi, a to su mladost, zrela dob i starija životna dob. Ipak, navodi se da je važna životna dob u smislu da je npr. gubitak posla lakše prebroditi u mlađoj dobi jer su ujedno i veći izgledi za pronalaženje novog posla. Poremećaj prilagodbe može biti posljedica jednog stresnog događaja ili istovremene pojave više zasebnih događaja.
Kod akutnog poremećaja prilagodbe simptomi traju do šest mjeseci, a dulje trajanja smetnji se klasificira kao kroničan poremećaj prilagodbe. Ovaj poremećaj razlikujemo od posttraumatskog stresnog poremećaja koji se javlja kao posljedica životno ugrožavajuće situacije i ima tendenciju duljeg trajanja, dok poremećaj prilagodbe najčešće traje došest mjeseci.
U liječenju ovog poremećaja važna je psihoterapija koja pomaže osobi razumjeti kako je stresna situacija utjecala na njezin život te kako može razviti konstruktivnije načine suočavanja sa stresom. Podrška okoline pomaže prebroditi ove smetnje. U slučajevima intenzivnije ili dugotrajnije tjeskobe, sniženog raspoloženja ili smetnji spavanja mogu pomoći anksiolitici, antidepresivi i hipnotici, ovisno o prevladavajućim simptomima. Kod većine ljudi oporavak je potpun.
23.12.2015
