Urički artritis – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urički artritis ili giht je kompleksan oblik artritisa. Karakteriziraju ga nagli, teški napadi boli, crvenila i napetosti u zglobovima, često na bazi nožnog palca. Akutni napad gihta se obično javlja usred noći.

Što je urički artritis i kod koga se javlja?

Urički artritis ili giht je kompleksan oblik artritisa. Karakteriziraju ga nagli, teški napadi boli, crvenila i napetosti u zglobovima, često na bazi nožnog palca. Akutni napad gihta se obično javlja usred noći, budi bolesnika iz sna s osjećajem da mu zahvaćeni zglob „gori“. Pogođeni zglob je vruć, natečen i toliko osjetljiv na dodir, da ni plahtu ne možete nasloniti na njega. Bilo kakav dodir zahvaćenog zgloba uzrokuje jaku bol i osjetljivost. Na sreću giht je izlječiva bolest, a postoje brojni načini da se smanji rizik ponovljenog napada bolesti.

Giht se javlja prilikom stvaranja kristala mokraćne (uričke) kiseline, koji se onda akumuliraju u zglobu (najčešće nožnom palcu), uzrokujući upalu i intenzivne bolove. Navedeni kristali se mogu nakupljati i oko zgloba, ali i u drugim mjestima u tijelu kao: uškama, krvnim žilama, bubrezima itd. Kristali mokraćne kiseline nastaju prilikom procesa prekomjernog stvaranja i zadržavanja mokraćne kiseline u tijelu. Prilikom razgradnje purina (proteini iz namirnica životinjskog i biljnog podrijetla) dolazi do stvaranja mokraćne kiseline. U normalnim uvjetima se mokraćna kiselina otapa u krvi i bubrezima se izlučuje u urin. No, ponekad dolazi do prekomjernog stvaranja mokraćne kiseline ili se premalo izlučuje putem bubrega. Tada se mogu stvarati oštri kristali mokraćne kiseline u okolnom tkivu, koji uzrokuju bol, upalu i oteklinu.

Postoje dva oblika gihta. Jedan oblik nastaje zbog nepoznatih razloga i naziva se primarni giht, dok drugi oblik bolesti nastaje zbog određenih poremećaja il bolesti koje uzrokuju pretjerano nakupljanje mokraćne kiseline u tijelu i naziva se sekundarni oblik.

Giht se javlja češće u muškaraca nego u žena, prvenstveno zato što žene uobičajeno imaju nižu koncentraciju mokraćne kiseline u krvi od muškaraca. No, nakon menopauze, koncentracija mokraćne kiseline kod žena se približava onoj kod muškaraca. Stoga se giht javlja ranije kod muškaraca, obično u dobi između 40 i 50 godine života, dok žene općenito razviju znakove i simptome bolesti nakon menopauze.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Giht je povezan s povišenom koncentracijom mokraćne kiseline u krvi. Određeni faktori ili bolesti dovode do povećanja koncentracije navedene kiseline i na taj način su povezani s nastankom gihta. Čimbenici koji povećavaju koncentraciju mokraćne kiseline u tijelu su:

• način života – prekomjerna konzumacija alkohola, općenito više od dva pića dnevno za muškarce i više od jednog pića za žene povećava rizik od gihta, posebice piva. Pretilost, prehrana bogata mesom i plodovima mora (hrana bogata purinom) također dovode do povećanja koncentracija mokraćne kiseline.

• Bolesti – određene bolesti i poremećaji mogu dovesti do razvoja gihta, kao što su: visoki krvni tlak (hipertenzija), dijabetes, povišena razina masnoća i kolesterola u krvi (hiperlipidemija), suženje arterija (arterioskleroza), hipotireoza (smanjeni hormoni štitnjače u tijelu) i trovanje olovom. Također i bolesti koje uzrokuju abnormalno brzo stvaranje novih stanica, kao što su psorijaza, multipli mijelom, hemolitička anemija ili tumor.

• Određeni lijekovi – korištenje tiazidnih diuretika (lijekovi za povišeni krvni tlak), niske doze acetilsalicilne kiseline, lijekovi protiv odbacivanja organa nakon transplatacije, kemoterapija.

• Genetski faktori – ako pojedini članovi obitelji imaju giht, velika je vjerojatnost da će se bolest pojaviti i u ostalih članova te obitelji.

• Dob i spol – češće kod muškaraca između 40 i 50 godine,  kod žena rjeđe i najčešće nakon menopauze.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]