Histrionični poremećaj ličnosti, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.

Uzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji, prijateljima i drugom djecom; naučeno ponašanje; ličnost, temperament i obrambene mehanizme. Istraživanja pokazuju da postoji određena vjerojatnost da će osoba koja ima ovaj poremećaj, „prenijeti” ga svojim potomcima.

Osobe s ovim poremećajem ostavljaju dojam površnosti, ponašaju se zavodljivo ili provokativno kako bi svrnuli pažnju na sebe, radi čega obično imaju problema u postizanju intimnosti u romantičnim ili seksualnim odnosima. Radi svoje seksualne provokativnosti mogu imati i problematične odnose s prijateljima, jer takvo ponašanje može predstavljati prijetnju tom odnosu, kao što i stalnim zahtjevima za pažnjom mogu udaljiti druge osobe. Često zauzimaju ulogu „žrtve” ili „princeze”. Različitim manipulacijama ili zavođenjem pokušavaju kontrolirati svog partnera, dok su s druge strane jako ovisni o svom partneru.

Centralnu točku takvog ponašanja čini nerazriješeni konflikt iz djetinjstva, koji uključuje potrebu za ljubavlju, odobravanjem i divljenjem. Budući da ove osobe nisu uspješno izgradile osjećaj vlastite istinske vrijednosti, stalno ih muči unutarnji osjećaj praznine, nevoljenosti i manjka vrijednosti, pa stoga od drugih pokušavaju stalno dobiti pažnju i potvrdu. Usprkos stalnom naporu, koliko god pažnje dobili, nikada ih to ne zadovoljava. 
Taj stalan trud za dobivanjem pažnjom i tuđeg divljenja dovodi do stalnih izmjena u ponašanju i nestabilnosti u emocijama. Čim im se učini da nisu dobili dovoljno pažnje, možemo očekivati da će uslijediti scena i dramatičan ispad – a sve u cilju ponovnog dobivanja pažnje. Uloga drugih osoba u njihovoj „drami” jest da im poklone pažnju i na taj način osnaže njihovo ionako krhko samopouzdanje.

Kako je glavni problem tih osoba ostvariti stabilan i dubok odnos, njihovi su partneri uvijek iznova izloženi povređivanju u nastojanju za istinskom bliskošću. Često se događa da ovakve osobe naizmjenično uvlače partnera u obrazac u kojem čas od njega žele da im bude „spasitelj” i da im poklanja svoje divljenje (kako bi se zaštitili od straha od mogućeg odbijanja), a u drugom času svog partnera radi vlastitog osjećaja dosade i ispraznosti, bespoštedno i grubo ponize. Druge osobe česti opisuju da se u takvom odnosu stalno osjećaju kao da „hodaju po jajima” jer nikada ne znaju kada će biti ismijani i povrijeđeni ili zasuti površnim i lažnim izljevima ljubavi.

Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, ove osobe uglavnom ne vide potrebu za psihijatrijskim liječenjem, a obično ih potakne osjećaj povrijeđenosti ili depresije radi nekog neuspjeha.
Metoda liječenja je dugotrajna psihoterapija, a medikamenti se preporučuju jedino kada su izraženi simptomi anksioznosti ili depresije. Problem u psihoterapiji predstavlja zapravo njihovo uobičajeno ponašanje – neprihvaćanje strukture (liječenja) i pretjerani emocionalni izljevi. Cilj liječenja je prihvaćanje odgovornog ponašanja i zrelog stava. Stoga, terapeut mora biti prilagodljiv kako bi istovremeno mogao konfrontirati osobu s ponašanjem kojim uništava odnos i pružiti podršku kako se ne bi pojačala ionako prisutna tjeskoba radi manjka samopouzdanja i straha od odbacivanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]