Angina pektoris

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja, pritiska, pečenja ili težine u prsima, a uzrokovan je ishemijom miokarda (srčanog mišića). Stabilnu anginu pektoris karakterizira bol koja ne mijenja jačinu.

Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja, pritiska, pečenja ili težine u prsima, a uzrokovan je ishemijom miokarda (srčanog mišića).
Stabilnu anginu pektoris karakterizira bol koja ne mijenja jačinu, učestalost ni trajanje u posljednja dva mjeseca. Vodeći simptom je bol, najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša , ispod prsne kosti.  Bolesnici je najčešće opisuju kao pritisak, težinu, stezanje ili pečenje, a intenzitet može varirati od blagih od vrlo teških. Može se širiti u lijevo rame, duž unutrašnje strane lijeve ruke, vrat i donju čeljust, rjeđe u desno rame i ruku, a katkad se širi u leđa i u epigastrij. Obično se javlja u naporu, ali i nakon obilna obroka ili pri izlasku na hladnoću. Traje oko 1-5 minuta i prestaje kada se ukloni napor ili drugi činitelji koji su izazvali anginu ili kada bolesnik uzme nitroglicerol.
Standardna metoda za otkrivanje angine i određivanje težine ishemije kod već utvrđene koronarne bolesti je kontrolirani test opterećenja koji se izvodi uz registraciju elektrokardiograma i kontinuirano mjerenje krvnog tlaka. Karakteristične EKG promjene koje govore za ishemiju su depresija ST- segmenta horizontalnog ili silaznoga toka više od 1 mm u trajanju od barem 0.08 s u najmanjeg tri uzastopne kontrakcije srca.
U liječenju akutnog napada obično se koristi nitroglicerol (gliceriltrinitrat) sublingvalno u dozi od 0.3 do 0.6 mg , a terapijski učinak nastaje unutar dvije minute. U prevenciji daljnjih napada mogu se koristiti nitrati s produženim djelovanjem, blokatoir betaadrenergičnih receptora koji smanjuju potrebe miokarda za kisikom, inhibitori kalcijskih kanala koji relaksiranu koronarne arterije, smanjuju snagu  kontrakcije lijevog ventrikula, a time i potrebu miokarda za kisikom. Također se daju i antiagregacijski lijekovi poput acetilsalicilne kiseline kako bi se spriječila akutizacija stabilne angine i njen prijelaz u nestabilnu ili nastanak akutnog infarkta miokarda.
Nestabilna angina pektoris je prijelazni sindrom između stabilne angine i akutnog infarkta miokarda. Tu spadaju svaka novonastala, teška angina koju izaziva i najmanji napor (inicijalna angina), angina u kojoj se simptomi stalno pogoršavaju, promjenjiva su intenziteta i trajanja (progresivna angina) i angina koja se javlja u mirovanju.

Prinzmetalova angina je rijedak oblik angine koji nastaje zbog spazma velikih ili srednje velikih koronarnih arterija, a obično se javlja na aterosklerotski promijenjenim arterijama. Češće se javlja kod žena do 50 godina života, napad se uglavnom pojavljuje u mirovanju, bol je jačeg intenziteta nego kod angine u naporu, traju dulje i uglavnom se javljaju noću. U EKG- u tipična je elevacija ST- segmenta, a u testu opterećenja bol i elevacija St- segmenta često se javljaju nakon prestanka napora. Blokatori betaadrenergičkih receptora su kontraindicirani jer mogu povisiti tonus koronarnih arterija i pogoršati anginu. Odluka o načinu liječenja donosi se nakon provedene koronarografije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Upala mjehura shutterstock_2536789481

Najčešći uzročnik mokraćnih infekcija – Escherichia coli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEscherichia (čit. – ešerihija) coli je najčešći uzročnik mokraćnih infekcija donjeg mokraćnog sustava. To je crijevna bakterija nazvana po svom otkrivatelju. Najčešći oblik bolesti koja nastaje kao posljedica mokraćne infekcije jest upala mokraćnog mjehura (lat. cystitis). Najčešći uzročnik tih infekcija je bakterija za koju smo svi mnogo puta do sada čuli. Zove se Escherichia coli […]

Escherichia coli

Je li riječ o kroničnom bakterijskom prostatitisu s perzistentnom, „učahurenom” E. coli unatoč višestrukim antibiotskim terapijama?

Beta-glukan shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Reuma

Što može uzrokovati jutarnju ukočenost i bol zglobova šaka i stopala uz progresiju simptoma?

Topiva vlakna shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]