Lijekovi koji se koriste u pacijenata s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je duševni poremećaj koji se može javiti nakon izlaganja traumatskom događaju koji u osobe izaziva osjećaj straha, bespomoćnosti i užasa. Većina osoba nakon izlaganja takvom događaju ne razvije simptome PTSP-a ili se oni brzo povlače, ali u pojedinih osoba ponovno proživljavanje traume mogu trajati i desetljećima.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je duševni poremećaj koji se može javiti nakon izlaganja traumatskom događaju koji u osobe izaziva osjećaj straha, bespomoćnosti i užasa. Većina osoba nakon izlaganja takvom događaju ne razvije simptome PTSP-a ili se oni brzo povlače, ali u pojedinih osoba ponovno proživljavanje traume, izbjegavanje i emocionalna praznina, te simptomi pojačane pobuđenosti mogu trajati i desetljećima. U većini kroničnih slučajeva prisutni su i drugi, kako duševni poremećaji tako i tjelesne bolesti, povećan rizik za samoubojstvo i loše socijalno, radno i obiteljsko funkcioniranje.
Liječenje se sastoji od psihoterapije i primjene lijekova. Preporuke za liječenje, postojeći algoritmi i vodiči za liječenje PTSP-a su dobar temelj i nužno ih je dobro poznavati. Međutim, odabir modaliteta liječenja se provodi u individualiziranom pristupu pacijentu ovisno o težini poremećaja, najizraženijim tegobama, drugim poremećajima i bolestima uz PTSP, prioritetima pacijenta, motivaciji za liječenje, životnim okolnostima koje uvelike utječu na proces liječenja i dostupnosti pojedinih psihoterapijskih tehnika i lijekova na tržištu. Stoga skupine lijekova koje se koriste u liječenju osoba koje boluju od PTSP-a treba shvatiti samo kao okvir za odabir, imajući na umu navedene čimbenike.

Antidepresivi

PTSP je anksiozni poremećaj što je osnova za korištenje svih podskupina antidepresiva novije generacije u liječenju. Naime, pored svog antidepresivnog učinka, antidepresivi imaju dokazani anksiolitički učinak smanjujući tjeskobu (anksioznost) i s njom povezane druge tegobe (različiti tjelesni simptomi, nesanica, pretjerana pobuđenost, unutarnja napetost, izbjegavajuće ponašanje). Antidepresivi koji djeluju na serotoninski sustav (citalopram, escitalopram, fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin, tianeptin), noradrenalinski  sustav (reboksetin), te antidepresivi koji koji imaju učinak na dva ili više neurotransmitorskih sustava (mirtazapin, venlafaksin, duloksetin, bupropion, moklobemid i dr.) najčešće su propisivani lijekovi u osoba s PTSP-om. Važno je naglasiti da većina antidepresiva djeluje s odgodom od 2 do 4 tjedna, katkada i više.

Stabilizatori raspoloženja

Temelj za korištenje stabilizatora raspoloženja (karbamazepin, litijeve soli, valproat, lamotrigin i dr.) u osoba s PTSP-om je njihov učinak na simptome  pojačane pobuđenosti, niskog praga toleracije na frustraciju, impulzivnost, promjenjivo raspoloženje. Poboljšanje koje se postiže pridonosi boljem socijalnom funkcioniranju pacijenata.

Antipsihotici novije generacije

Nerijetko se u osoba s kroničnim PTSP-om u kojih su gotovo redovito prisutni i drugi duševni poremećaji, primjenjuju i antipsihotici novije generacije (kvetiapin, olanzapin, risperidon, klozapin i dr.). Pacijenti se godinama bore s refrakternim (otpornim na liječenje) tegobama poput nesanice, pojačane pobuđenosti, nepovjerljivosti i sumnjičavosti, straha, te intenzivnih ponovnih proživljavanja koji katkada poprimaju psihotična obilježja poput slušnih ili vidnih halucinacija, te progonstvenih sumanutosti. Uz ove lijekove postiže se smanjenje napetosti i straha, reguliraju bioritmovi, djeluje na psihotične simptome ukoliko su prisutni, te stječe bolji uvid pacijenata u vlastito stanje i svijet oko sebe.

Anksiolitici i hipnotici

Anksiolitici smanjuju tjeskobu (anksioznost), a hipnotici su lijekovi koji se daju kod nesanice u različitim duševnim poremećajima, te povremeno i kod zdravih ljudi. Važno je naglasiti da su to „pomoćna sredstva“ i nikako ne smiju biti osnovni lijekovi koji se koriste u liječenju osoba s PTSP-om. Njihov učinak je relativno brz i kratkotrajan i upravo je to razlog što ih neki pacijeti rado uzimaju. Međutim, to su lijekovi na koje se u dugoročnom uzimanju možemo naviknuti (tolerancija), tako da je potrebno stalno povećanje doze. U nekontroliranom uzimanju postaju sredstva zlouporabe i ovisnosti slično kao alkohol, opioidi, duhanski proizvodi i sl. s jasnom slikom apstinencijskog sindroma (žudnja, tjeskoba, razdražljivost, nesanica, mučnina, povraćanje, tremor, epileptični napadaji itd.) ukoliko se sredstvo ne uzime.  Uz PTSP su nerijetkoprisutne i bolesti ovisnosti o različitim sredstvima. Stoga je potreban izniman oprez pri propisivanju lijekova iz ove skupine.

Adrenergički lijekovi

Adrenergički lijekovi su lijekovi koji djeluju na sustav adrenalina i noradrenalina. Noradrenalin ima važnu ulogu u nastanku simptoma poput noćnih mora, nesanice, pobuđenosti, selektivnog usmjeravanja pozornosti, te tjelesnih simptoma vegetativne podraženosti (lupanje srca, ubrzano disanje, tremor, znojenje, zujanje u ušima, mučnina, povraćanje, proljev itd.). Lijekovi koji se koriste u pacijenata s PTSP-om različitim putovima i na različitim mjestima blokiraju ovaj sustav (alfa1-adrenergički blokatori- prazosin, beta-adrenergički blokatori- propranolol ili alfa2-agonisti-klonidin). Svi oni snižavaju krvi tlak i usporavaju rad srca osobito na početku, te je potreban oprez i pažljivo titriranje doze. Ta nus-pojava se može iskoristiti u terapijske svrhe u osoba koje boluju od povišenog krvnog tlaka, što nije rijetkost u osoba s   PTSP-om.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZaključak. Degenerativna ozljeda meniska i dalje predstavlja izvor nelagode i boli za velik broj bolesnika. Bolesnici koji imaju jasne mehaničke simptome, poput preskakanja, zakočenja ili „zaključavanja“ koljena, mogu imati koristi od artroskopske parcijalne meniscektomije. Ipak, operativno liječenje ne jamči uvijek uspjeh, osobito ako je istodobno prisutan osteoartritis koljena. Detaljna anamneza, temeljit fizikalni pregled i odgovarajuće […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

PSA vrijednosti shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Društvene mreže shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?