Shizofrenia 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U akutnoj fazi bolesti najčešće su neophodni antipsihotici. Nakon što prođe akutna faza, osoba se može potpuno oporaviti te nastaviti normalno funkcionirati, odnosno ta epizoda može biti prva i jedina….

Piše: Dr. Tihana Jendričko, psihijatrica iz KB Dubrava

Liječenje shizofrenije

U akutnoj fazi bolesti najčešće su neophodni antipsihotici. Nakon što prođe akutna faza, osoba se može potpuno oporaviti te nastaviti normalno funkcionirati, odnosno ta epizoda može biti prva i jedina. No, najčešće ooboljela osoba doživi nekoliko epizoda tijekom života uz progresiju bolesti i posljedična oštećenja koja zahvaćaju ličnost i funkcioniranje. Isto tako vrlo često nakon akutne faze slijedi faza u kojoj dominiraju negativni simptomi.
U liječenju shizofrenije ključni su antipsihotični lijekovi. Ti lijekovi ponekad mogu izazvati nuspojave radi čega oboljele osobe razviju otpor prema njihovom uzimanju. Izbor lijeka ovisi o simptomimaa koji su izraženi, a način primjene (u tabletama ili u obliku injekcije) ovisi o tome da li bolesnik pokazuje suradljivost u liječenju ili ne. U slučaju pojačane uznemirenosti početno se uz antipsihotike mogu primijeniti benzodiazepini (npr. lorazepam).
Antipsihotici su se pojavili u medicini tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća. Važno je napomenuti da oni ne liječe bolest, no značajno pomažu u reduciranju smetnji. Prvi lijek, klorpromazin, bio je otkriven i primijenjen u liječenju shizofrenije slučajno, a ubrzo nakon njega pojavili su se drugi antipsihotici (haloperidol, flufenazin, tioridazin i drugi). Ovi su se lijekovi nazivali „neuroleptici“ zbog svoje učinkovitosti na pozitivne simptome (halucinacije, gubitak asocijacija, ambivalenciju i drugo), no često su izazivali neurološke nuspojave. Njihov je nedostatak i u tome što su manje učinkoviti kod gubitka motivacije i emocionalne zaravnjenosti.

Od 1989. godine, pojavom nove generacije antipsihotika, tzv. atipičnih antipsihotika, omogućena je manja pojava neuroloških nuspojava (tzv. ekstrapiramidne nuspojave). Prvi u ovoj skupini antipsihotika bio je klozapin, a zatim su slijedili i drugi (risperidon, olanzapin, kvetiapin, ziprasidon, aripiprazol). Iako su ovi lijekovi bolje podnošljivi i bolesnici ih puno bolje podnose, ipak mogu izazvati neke nuspojave. Danas se najčešće primjenjuje novija generacija antipsihotika. 

Može biti potrebno nekoliko tjedana nakon primjene lijeka da bi došlo do poboljšanja smetnji. Cilj liječenja je što bolje kontrolirati simptome bolesti s najmanjom mogućom dozom. Ponekad je potrebno isprobati različite lijekove u različitim dozama, kako bi se postigao željeni učinak, a ponekad su potrebne i kombinacije lijekova (s drugim antipsihoticima, antidepresivima ili anksioliticima).
Psihosocijalne metode liječenja su također vrlo važne u liječenju shizofrenije, a uključuju obiteljsku terapiju, trening socijalnih vještina, pomoć u profesionalnom osposobljavanju i podršku u pronalaženju posla te individualnu terapiju koja uključuje učenje o nošenju sa stresom i kako što ranije prepoznati znakove i simptome povratka bolesti. Edukacija o bolesti također je vrlo važna jer pomaže ne samo oboljeloj osobi kako što bolje razumjeti bolest i pristupiti liječenju, već daje podršku i obitelji. 

Nema sigurnog načina za prevenciju shizofrenije, no što se ranije započine s liječenjem, simptomi se bolje drže pod kontrolom, spriječava se razvoj komplikacija, a time i sama bolest ima bolju dugoročnu prognozu, odnosno spriječava se pojava novih epizoda.
Dakle, kako bi se smanjio rizik od pojave novih simptoma i epizoda, važno je izbjegavati sve vrste psihoaktivnih tvari, smanjiti izloženost stresu, dovoljno se odmarati te redovito i na vrijeme započeti s uzimanjem antipsihotične terapije. Isto tako važne su redovite kontrole kod liječnika i kontinuirano uzimanje medikamenata. Smanjenje doze ili izostavljanje lijeka moguće je jedino u dogovoru s psihijatrom.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Plivanje

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]