Kosti su pretežno građene od anorganskog dijela (75%), poglavito kalcija i fosfora, koji im daje stabilnost. Organski dio, koji je po svom sastavu pretežito kolagen, važan je za čvrstoću kostiju.
Uvod
Kosti su pretežno građene od anorganskog dijela (75%), poglavito kalcija i fosfora, koji im daje stabilnost. Organski dio, koji je po svom sastavu pretežito kolagen, važan je za čvrstoću kostiju. Kost je veoma dinamična struktura koja se stalno pregrađuje kako bi što bolje zadovoljila potrebe različitih opterećenja.
Osteoblasti su stanice koje ju izgrađuju, a osteoklasti stanice koje ju razgrađuju.
Do tridesetih godina života rast nadvladava razgradnju, ali poslije razgradnja postaje izraženija. U normalnim uvjetima koštana se masa od tada godišnje smanjuje otprilike za 0.3 – 0.5%. Važno je zamjetiti da je to ravnomjeran gubitak i anorganskog i organskog dijela.
Razvoj bolesti
Resorpcija (razgradnja) kostiju postaje puno izraženija u žena u i nakon menopauze kad se smanjuje proizvodnja hormona estrogena (koji određenim mehanizmima upravo smanjuje razgradnju) i općenito u starijoj dobi kad dolazi do slabljenja metabolizma kalcija.
Osim navedenih i ostali čimbenici pridonose mogućem razvoju pretjerane razgradnje koju nazivamo OSTEOPOROZA. U to uključujemo gensku predispoziciju, prehranu – premalen unos kalcija na prvome mjestu , slabu tjelesnu aktivnost – ona je važna jer već spomenuto djelovanje sile na kost je ono što ju tjera da se jače izgrađuje, te općenito nezdrav način života poput pušenja.
Spomenuti postmenopauzalni i senilni (starački) oblik osteoporoze svrstavaju se u primarnu osteoporozu koju ima 95% bolesnika. Upravo zbog mnogobrojnih mogućih uzroka koji se često ne mogu ni razlučiti jedan od drugoga, razvoj bolesti u primarnoj osteoporozi nije dobro poznat.
Kod sekundarne osteoporoze koja je prisutna samo u 5% slučajeva uzrok promjena je dobro poznat. To recimo može biti neka bolest kod koje je promjenjeno lučenje nekog hormona ili upotreba nekih lijekova kao što je pretjerana upotreba glukokortikoida.
Klinička slika
Što je zapravo problem kod osteoporoze? Prekomjerna razgradnja kosti, i to kao što je rečeno i njenog anorganskog i organskog dijela, čini ih i manje stabilnima zbog čega su sklone deformiranju i manje čvrstima zbog čega su sklone lomovima, to jest nastanku fraktura. Bolest je zapravo podmukla jer se očituje tek u obliku prijeloma kosti, a do tada je uglavnom neprepoznata.
Traume koje inače ne bi naštetile zdravoj kosti u ovih bolesnika mogu biti razlogom lomova i najvećih kostiju, a u teškim slučajevima oni se mogu i spontano dogoditi. Starije osobe su i iz drugih razloga sklonije prijelomima, a tu uključujemo slabiji vid i općenito otežanu pokretljivost. Najteži je prijelom kuka (vrata bedrene kosti) koji može dugo imobilizirati bolesnika čineći ga nesposobnim za svakodnevni život uz mogućnost razvoja komplikacija koje mogu završiti i smrću kao što je tromboza u dubokim venama nogu – dugotrajno ležanje dovodi do usporavanja toka krvi i njenog zgrušavanja. Čak 50% osoba nakon prijeloma kuka ima trajne funkcijske smetnje. Kralješci se pak često posebno u srednjem dijelu kralježnice polako kompresivno lome i dovode do nastanka grbe. Često se događa i lom donjeg dijela palčane kosti na podlaktici . Problem je i što osteoporotične kosti puno teže zarastaju.
Epidemiologija
Osteoporoza je veoma raširena bolest i veliki svjetski javnozdravstveni problem. Zahvaća
8 do 10% populacije, od čega je više od 90% žena. Dvije trećine žena u dobi od 80 godina ima osteoporozu. Za sve to najvažniji razlog su spomenute hormonalne promjene u menopauzi koje utječu na metabolizam kosti. Osteporoza može imati ozbiljne posljedice kao što je prijelom bedrene kosti, a općenito smanjuje kvalitetu života.
Dijagnoza i liječenje
Već smo naglasili da je osteoporoza često neprepoznata bolest, a u svrhu njenog otkrivanja važan je klinički pregled i nalaz krvne slike, ali najvažnije je mjerenje gustoće kostiju – denzitometrija. Ima ih više vrsta, a najčešća je DXA metoda. To je neinvazivna pretraga koju bi svaka starija osoba (više od 65 godina), a posebno žene, trebala obaviti bar svake dvije godine.
Osteoporozu je najbolje prevenirati, dakle spriječiti njen nastanak jer kad nastane teže ju je liječiti. Prevencija znači izbjegavanje ili smanjenje čimbenika rizika na koje možemo utjecati. Uključuje dovoljan unos kalcija i izloženost suncu koja dovodi do stvaranja vitamina D – on povećava apsorpciju kalcija iz crijeva uz druge učinke. Dovoljno tjelovježbe uz manje sjedilačkog načina života, što jača kosti. Također smanjenje uživanja alkohola, kave i gaziranih napitaka te prestanak pušenja koji određenim mehanizmima pospješuju negativne promjene.
Ako dođe do osteoporoze, što nije rijetkost, uz pridržavanje ovih preventivnih uputaka uglavnom se mora posegnuti za lijekovima (iako se neki od njih mogu koristiti i za prevenciju). Većinom svi djeluju spriječavajući resorpciju kostiju i time se bore protiv osnovnog patološkog mehanizma osteoporoze.
Lijekovi uglavnom uključuju hormone: pripravke estrogena na prvom mjestu koji mogu poslužiti i kao preventiva i za liječenje. Riječ je o hormonskoj nadomjesnoj terapiji koju mnoge žene provode i u premenopauzalno doba kako bi smanjile simptome menopauze.
Što se tiče osteoporoze tako produžuju protektivni učinak tih hormona na kosti čija koncetracija počinje opadati i prije same menopauze. Raloksifen je poseban estrogenski pripravak koji ima dodatan učinak u sprječavanju karcinoma dojke.
Žene koje imaju problema sa pojačanim zgrušavanjem krvi trebale bi izbjegavati ove pripravke.
Bisfosfonati su posebna skupina lijekova koji djeluju antiresorptivno tako da spriječavaju pokretanje osteoklasta (stanica koje razgrađuju kost) i potiču ih na samoubojstvo. Također posredno stimuliraju osteoblastičnu izgradnju kosti što je sve veći predmet istraživanja.
Koriste se za liječenje, ali i za prevenciju osteoporoze. Glavni bisfosfonati dostupni za kliničku uporabu su alendronat, risedronat i ibandronat. Upotrebljavaju se i kod drugih koštanih bolesti. Uzimaju se uglavnom na usta, 50% tvari se izluči, a ostatak veže za kalcij kojeg ima najviše u koštanom tkivu- tamo djeluju na osteoklaste.
Stroncij ranelat se koristi samo za liječenje. Djeluje i antiresorptivno, ali ipak pretežno izgrađuje kost.
Uz estrogene koriste se još dva hormona koji i inače sudjeluju u metabolizmu kostiju, ali samo za liječenje i to pretežno problema s kralježnicom. To su parathormon (PTH) i kalcitonin koji se uglavnom daju preko injekcija.
23.12.2015
