Poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja u penalnom sustavu

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Čini se da su poremećaji ličnosti i njihovo liječenje psihijatrijska skupina poremećaja u zapečku pažnje kako istraživanja, tako i kliničke, osobito biologijske kliničke terapijske prakse. Zadnjih tridesetak godina koristi se nekoliko dijagnostičkih kategorija za one oblike doživljavanja sebe i drugih te u skladu s tim i ponašanja koji odstupaju od normalne ljudske komunikacijske interakcije.

Čini se da su poremećaji ličnosti i njihovo liječenje psihijatrijska skupina poremećaja u zapečku pažnje kako istraživanja, tako i kliničke, osobito biologijske kliničke terapijske prakse. Zadnjih tridesetak godina koristi se nekoliko dijagnostičkih kategorija za one oblike doživljavanja sebe i drugih te u skladu s tim i ponašanja koji odstupaju od normalne ljudske komunikacijske interakcije. Radi se o trajnim obrascima doživljavanja sebe i svijeta oko sebe koji povremeno mogu prolaziti kroz faze pogoršanja u vidu dekompenzacije ličnosti prema psihotičnosti ili, još češće, mogu postojati istovremeno s poremećajem raspoloženja. Simptomi koje onda gledamo iz perspektive prve klasifikacijske osi pokušavamo ugasiti ili zatomiti raznim intervencijama, kako psihoterapijskim, tako i biologijskim metodama liječenja, dakle psihofarmakoterapijski. Poteškoća je u tome da je prevladavajući poremećaj ličnosti, onaj s graničnom organizacijom ličnosti ili graničnom psihopatologijom dugo vrijeme otporan na terapijske postupke jer, između ostalog, valja uspostaviti kakav takav terapijski savez s pacijentima inače sklonima brzopletom zaključivanju, često s distorzijom realiteta i katkad još bržem postupanju, osobito u aktivnostima koje ostavljaju štetne posljedice za zdravlje, intimni i socijalni život pojedinca. Iako često manipulativan, takav pacijent vrijedan je naše pozornosti i terapijskog truda, nasuprot svakodnevnoj praksi gledanja na pacijente iz te skupine kao na ljude lošeg karaktera koji su sami krivi za svoje nevolje. Terapijski savez je intelektualni dogovor terapeuta i pacijenta o nekim realitetnim pojedinostima koje su preduvjet za liječenje ili su sami cilj liječenja.

Jedna od najprominentnijih značajki ljudi koji se, osim što pate od poremećaja ličnosti, nalaze u zatvorskom sustavu, u bilo kojoj fazi penološkog procesuiranja je komorbiditet ili istovremeno postojanje dvaju ili više psihijatrijskih poremećaja kod jednog pacijenta. Prema našim i svjetskim iskustvima polovica pacijenata s graničnim poremećajem ličnosti istovremeno boluje od depresije, oko sedamdeset posto zadovoljava kriterije za postavljanje dijagnoze distimije, a ima i pacijenata koji istovremeno zadovoljavaju kriterije dijagnoze bipolarnog poremećaja. Kada bi se, u teoriji, pokušao načiniti amalgam dvaju poremećaja, jednog s prve dijagnostičke osi, a drugog s druge osi, vjerojatno bi većina današnjih kliničara, u šali, spojili bipolarni i granični poremećaj, Ima za to i konkretne epidemiološke i kliničke podloge, ali nedovoljne da bi takav dijagnostički enitet opstao. Do tridesetpet posto pacijenata s graničnom psihopatologijom zloupotrebljavaju ili su ovisni o alkoholu i drogama. Zanimljivo je pritom, gledajući adiktološki, da je samolječenje alkoholom i tvarima često,  što se odnosi osobito na samoublažavanje tegoba iz kruga poremećaja raspoloženja te na osjećaj samoće, ili možda praznine; jer što je praznina nego samoća. To se osobito razvidno može prikazati u pacijenata ovisnih o opijatima. Također, preko trideset posto pacijenata boluje isotvremeno od PTSP-a, pokazujući svu paletu takve, uprvom redu disocijativne simptomatike i depresije. U penalnim uvjetima ima puno pacijenata s organskim poremećajima raspoloženja i poremećajima afektiviteta, impulsa itd. zbog kraniocerebralnih ozljeda. Ima i ljudi koji boluju od takozvanih velikih duševnih poremećaja, a bili su ubrojivi tempore criminis.

Složeni poremećaji nastali formiranjem živčanog sustava u djetinstvu, psihodinamske teškoće razvoja, interakcija s okolinom, a penalni uvjeti na posljednjem iako ne nevažnom mjestu čine konstelaciju kako patnje pacijenta i možda njegove okoline, tako i simptomatike koju je potrebno intenzivno suportivno i medikamnetozno sanirati. Liječimo dakako čovjeka u cijelosti, koliko je god to moguće. Također valja biti uvijek na oprezi te imati na umu načelo o neštetnosti na prvom mjestu. Često je potrebno propisati i više lijekova u isto vrijeme. Pacijent je često bihevioralno toliko neuklopljen da se nema vremena čekati i postupno titrirati maksimalne doze lijekova.

Pacijent u penalnom sustavu prolazi nekoliko faza u svom procesuiranju, a sukladno tome i u psihičkom statusu. Lijekovi koji se koriste u ublažavanju simptoma ili u dekompenzaciji ličnosti su u prvom redu antipsihotici druge generacije (npr. olanzapin, kvetiapin, risperidon, klozapin), stabilizatori raspoloženja (npr. lamotrigin, valproat, topiramat, pregabalin) i antidepresivi (npr. sertralin, paroksetin, escitalopram), te benzodijazepini i ostala adjuvantna terapija. Tijekom kriznih razdoblja za pacijenta obično se ne mijenja lijek. Ili se samo pojača doza, ili se intervenira privremenom terapijom.
Liječenje poremećaja ličnosti u penalnim uvjetima zahtijeva specifičan cjeloviti psihofarmakološki i psihodinamski pristup.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Djeca

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]